Demokratska Republika Kongo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Za druga značenja pojma Kongo pogledajte Kongo (čvor).
Demokratska Republika Kongo
République Démocratique du Congo
Zastava Demokratske Republike Kongo Grb Demokratske Republike Kongo
Zastava Grb
Himna"Debout Congolais"
Položaj Demokratske Republike Kongo
Glavni grad Kinshasa
Službeni jezik francuski (nacionalni jezici su lingala, kikongo, svahili i tshiluba)
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Joseph Kabila
 -  Predsjednik vlade Joseph Kabila
Nezavisnost Od Belgije 30. juna 1960
Površina
 -  Ukupno 2.345.410 (12.)
 -  Vode (%) 3,3
Stanovništvo
 -  Ukupno 60.085.804 (22.)
 -  Gustoća stanovništva 26/km2 
Valuta kongoanski franak (100 centima)
Vremenska zona UTC +1, ljeti +2
Internet domena .cd
Pozivni broj 243

Demokratska Republika Kongo (prijašnja imena Zair i Kongo-Kinshasa) je država u središnjoj Africi. Po površini je druga na kontinentu, odmah iza Alžira. Kratkom obalom (37 km) izlazi na Atlantski okean kod ušća rijeke Kongo, a graniči sa Republikom Kongo na sjeveroistoku, Srednjoafričkom Republikom na sjeveru, Južnim Sudanom na sjeveroistoku, Ugandom, Ruandom, Burundijem i Tanzanijom na istoku, Zambijom na jugoistoku te Angolom i njenom eksklavom Cabindom na jugozapadu odnosno zapadu.

Historija[uredi | uredi izvor]

U pretkolonijalnom razdoblju na području današnjeg Konga postojalo je nekoliko većih Bantu kraljevstava među kojima se isticala država Kongo u zapadnom dijelu zemlje. Upravo su s njom Evropljani prvo uspostavili kontakt i tim imenom nazvali rijeku, a kasnije i cijelu zemlju. Veće države osnovali su i narodi Luba i Lunda na istoku.

Evropljani su od 16. vijeka bili prisutni na obalama Atlantskog okeana gdje se obavljala trgovina robljem i slonovačom, ali tek su u 19. vijeku započeli ozbiljnije pohode u unutrašnjost. Veće evropske kolonijalne sile nisu bile zainteresirane za dolinu Konga jer su je smatrale teško prohodnom i neprofitabilnom pa ju je tokom 1880-ih uspio prisvojiti belgijski kralj Leopold II uz pomoć američkog istraživača Henryja Mortona Stanleya, i to kao svoj privatni posjed u kojem je imao apsolutnu vlast – Slobodnu Državu Kongo.

Slobodnom Državom se pod Leopoldovom vlašću upravljalo kao profitnom korporacijom, a kolonizatori su morali posezati za nasiljem kako bi prisilili domaće stanovništvo na rad u plantažama kaučukovca. U prvim godinama 20. vijeka sve su glasniji bili pozivi za oduzimanjem Konga Leopoldu te je kolonija 1908. postala posjed Belgije. Položaj domaćeg stanovništva se donekle popravio, ali odnos prema Afrikancima ostao je paternalistički, npr. kroz zabranu konzumacije alkohola i uvođenje policijskog sata u gradovima.

Sredinom četrdesetih afričko se stanovništvo počelo politički organizirati, uglavnom po etničkim linijama. Na prvim izborima na kojima su učestvovali i Afrikanci 1957. u prvi plan su izbile grupe koje su se zalagale za brzu nezavisnost zemlje, koja je i ostvarena 1960.

Unutar mjesec dana od osamostaljenja Kongo je potonuo u haotični sukob etničko-teritorijalnih frakcija koji je s kraćim razdobljima smirivanja trajao do 1965. Zemlja je postala jedno od ratišta hladnog rata jer su Sovjetski Savez i zemlje Zapada podupirale sukobljene strane. Pojedine pokrajine pokušale su se otcijepiti, a najduže je trajala secesija rudama bogate Katange na jugoistoku. Najpoznatije žrtve ovog rata bili su prvi premijer Konga Patrice Lumumba kojeg su uz učestvovanje belgijskih snaga i prešutni pristanak SAD-a ubili katanganski separatisti nakon što je primio sovjetsku pomoć, te glavni tajnik Ujedinjenih naroda Dag Hammarskjöld koji je poginuo u avionskoj nesreći putujući na mirovne pregovore s vlastima Katange.

Razdoblje nestabilnosti okončao je 1965. vojnim udarom general Joseph-Désiré Mobutu (kasnije poznat pod imenom Mobutu Sésé Seko). U drugoj je polovini šezdesetih uklonio demokratske političke institucije koje su po mišljenju mnogih Kongu donijele više štete nego koristi, i učvrstio svoju osobnu vlast dijeleći privilegije poslušnicima. Ustavom iz 1967. dane su široke ovlasti predsjedniku i zemlja je centralizirana oduzimanjem pokrajinama prava na biranje guvernera. Mobutu je promovirao afrički karakter Konga pa je zemlji 1971. promijenio ime u Zair, a kasnije i uveo tradicionalnu nošnju umjesto zapadnjačkog odijela te naložio napuštanje kršćanskih osobnih imena. Širenje politike zairizacije u područje pivrede kroz oduzimanje najvećih kompanija strancima i njihovu predaju u ruke ljudi bliskih Mobutuu urodilo je katastrofom pa su neke eksproprijacije kasnije poništene. Ipak, Mobutova čvrsta odanost politici SAD-a u regiji omogućila mu je ostanak na vlasti do kraja hladnog rata.

U devedesetima je Mobutu bio prisiljen na ustupke u pogledu demokratizacije. Nakon dvije i po decenije dopušteno je višestranačje, ali ubrzo je postalo jasno da predsjednik ne namjerava dijeliti stvarne ovlasti s opozicionim političarima. U drugoj polovini devedesetih sukob Hutua i Tutsija iz susjedne Ruande prelio se u Kongo: vođa pobunjenika s jugoistoka zemlje Laurent Desire Kabila uz jaku podršku Tutsija iz Konga i njihovih ruandskih sunarodnjaka srušio je 1997. Mobutuov režim. Kabila je nakon dolaska na vlast zahladio odnose sa svojim prijašnjim pokroviteljima pa su se sukobi na istoku ponovno razbuktali i prerasli u opći rat s više od 3 milona ubijenih i umrlih od gladi i bolesti. Ubijen je pod nejasnim okolnostima 2001, a vlast je preuzeo njegov sin Joseph koji je u prijelaznu vladu uključio predstavnike svih sukobljenih strana.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Predsjednik države i vlade je Joseph Kabila.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Niska (300–700 m) i prostrana zavala rijeke Kongo pokrivena gustom kišnom šumom zauzima središnji i zapadni dio zemlje. Sa sjevera i juga obrubljuju je ravnjaci s nadmorskom visinom iznad 1000 m, a s istoka planinski lanci koji su dio Velikog tektonskog jarka. U njima se nalazi i najviši vrh Pic Marguerite (5.110 m) na planini Ngaliema (Stanley). Velik dio istočne granice čine jezera Albert, Edward, Kivu i Tanganyika koja ispunjavaju dno tektonskog jarka.

Najveći gradovi su: glavni grad Kinshasa (ranije Léopoldville, oko 7,5 mil. st.) na zapadu, Lumumbashi (Elisabethville, oko 1,5 mil.) na jugu i Kisangani (Stanleyville, oko 500.000) na istoku zemlje.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Kongoanska privreda je, usprkos velikim prirodnim bogatstvima, u padu od sredine 80-ih. Godine građanskog rata, korupcije, lošeg upravljanja i fluktuacija cijena glavnih izvoznih proizvoda nanijeli su privredi velike štete od kojih se tek počelo oporavljati. Zajedno s još nekoliko afričkih država koje su nedavno bile pogođene ratovima Kongo spada u grupu najsiromašnijih svjetskih zemalja.

Najveći dio stanovništva bavi se poljoprivredom za vlastite potrebe. Izvoze se rude (bakar, kobalt), nafta, poljoprivredni proizvodi (kafa). Procjena BDP-a za 2004. bila je 700 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Većinu stanovništva čine narodi grupe Bantu, među kojima su najveći Luba, Kongo, Mongo i Lunda. Osim Bantua, na sjeveru žive narodi nilsko-saharske grupe, a u središnjem i istočnom Kongu grupe Pigmeja koje se smatra najstarijim stanovnicima ovog područja. Jezici međusobnog sporazumijevanja različitih naroda su francuski i svahili te tri tzv. nacionalna jezika: lingala kojom se govori u glavnom gradu, kongo i tshiluba. Najbrojnija religija je kršćanstvo kojem pripada više od 90% stanovništva. Katolika je oko 50% ,protestanata oko 25%, a snažna je i domaća kršćanska crkva proroka Simona Kimbangua sa 16% pripadnika.Islam je rasiren na istoku i po gradovima ima oko 2% vjernika.

Kultura[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Noia 64 apps locale.png Nedovršeni članak Demokratska Republika Kongo koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: