Obala Slonovače

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Republika Obala Slonovače
République de Côte d'Ivoire
Zastava Obale Slonovače Grb Obale Slonovače
Zastava Grb
Himna"L'Abidjanaise"

Položaj Obale Slonovače
Glavni grad Yamoussoukro
Službeni jezik francuski
Državno uređenje  
• Predsjednik
Alassane Ouattara
• Predsjednik vlade
Patrick Achi
Nezavisnost 7. august 1960 
Površina
• Ukupno
322.460 km2 (68.)
• Vode (%)
1,4
Stanovništvo
• Ukupno
18.013.409 
56/km2 
Valuta CFA franak
Vremenska zona UTC +0
Internetska domena .ci
Pozivni broj +225

Republika Obala Slonovače je država u Zapadnoj Africi koja graniči sa Liberijom, Gvinejom, Malijem, Burkinom Faso i Ganom sa zapadne, sjeverne i istočne strane dok se sa južne strane nalazi Gvinejski zaliv. Glavni grad je Yamoussoukro iako je ekonomski centar i najveći grad lučki grad Abidjan. Službeni jezik je francuski iako je u upotrebi zastupljeno mnogo urođeničkih jezika. U ovoj državi ukupno je u upotrebi 78 jezika. Od religijskih grupa najzastupljenije su: islam (pretežno sunitski), kršćanstvo (uglavnom katoličanstvo) i neke ad afričkih tradicionalnih religija.

Ekonomski razvoj ove nekada najrazvijenije zemlje Zapadne Afrike, zaustavljen je građanskim ratom koji je zemlju podijelio na dva dijela.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Prvobitno, portugalski i francuski trgovci-istraživači su u 15. i 16. vijeku vrlo grubo podijelili zapadnu obalu Afrike na četiri "obale", što odražava resurse dostupne sa svake obale. Ovu obalu su Francuzi nazvali Côte d'Ivoire, a Portugalci Costa Do Marfim - oboje doslovno znače "Obala Slonovače" - ležala je između onoga što je bilo poznato kao Guiné de Cabo Verde, takozvana "Gornja Gvineja" u Cap-Vertu i Donjoj Gvineji.[1][2] Postojala je i Obala Bibera, poznata i kao "Obala Zrna" (današnja Liberija), "Obala Zlata" (Gana) i "Obala Robova" (Togo, Benin i Nigerija). Kao i oni, naziv "Obala Slonovače" odražavao je glavnu trgovinu koja se dogodila na tom određenom dijelu obale: izvoz slonovače.[1][3][4][5]

Historija[uredi | uredi izvor]

Nije mnogo toga poznato o Obali Slonovače iz perioda prije dolaska evropskih brodova 1460-tih godina. Glavne etničke skupine su se naselile ne tako davno iz susjednih područja. Narod Kru je migrirao iz Liberije oko 1600.; Senoufo i Lobi migrirali su prema jugu iz Burkine Faso i Malija. Tek u 18. i 19. vijeku narod Akan, uključujući Baoulé, migrirao je iz Gane u istočne dijelove zemlje, a Malinké narod je migrirao iz Gvineje u sjeverozapadni dio zemlje.

U poređenju sa susjednom Ganom, Obala Slonovače nije pretrpila puno trgovinom roblja.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Podjeljena je na 34 departmana.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se u zapadnoj Africi. Izlazi na Atlantski okean. Površina joj je 322 500 km2, a ima oko 16 miliona stanovnika. Glavni grad je Yamoussoukro (de jure) i Abidjan (de facto), a ostali veći gradovi su: Buake, Jamusukro, Daloa, Agbovil, San Pedro i dr. Reljef: uz more je nizija, a u unutrašnjosti su brda. Najveći vrh je na 1.750 mnv. Klima je tropska vlažna, a na samom jugu ekvatorijalna.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Slabo razvijena zemlja koja osjeća posljedice kolonijalizma. U njenoj privredi veliki kapital imaju amerkanci, francuzi, te ostale evropske zemlje. Najviše ljudi je zaposleno u poljoprivredi (79%).

Glavni poljoprivredni proizvodi su: šećerna trska, kaučuk, kafa, kakao, uljane palme, banane, kikiriki, kukuruz, šećerna repa, proso, soja, krompir

Industrija: elektrotehnička, drvna, rafinerija nafte, hemijska, prehrambena, proizvodnja aluminija, kožna, tekstilna.

Rude: dijamanti, zlato, nafta, mangan, opljemenjivač čelika, boksit, gvozdena ruda.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U ovoj afričkoj zemlji živi oko 40 etničkih grupa. Među njima se ističu po broju Akva na jugu oko 40%, Malinke 20% na sjeverozapadu, Voltaici na sjeveru oko 15%. U gradovima živi oko 40% stanovništva. Abidžan ima oko 3 miliona stanovnika. "Slonovčani" pripadaju raznim religijama oko polovina praktikuje animizam (većina Akvi i Voltaika), islam se raširio na sjeverozapadu a u kolonijalno doba počelo se širiti kršćanstvo u priobalju.

Religija[uredi | uredi izvor]

U religijskom smislu, Obala Slonovače je veoma heterogena sa islamom (gotovo svi su sunitski muslimani, sa manjim dijelom i Ahmedije) i hrišćanstvom (uglavnom rimokatolici sa manjim brojem protestanata, prvenstveno Metodistima) kao glavne religije. Muslimani dominiraju na sjeveru, dok hrišćani dominiraju na jugu države. Prema rezultatima popisa iz 2014. godine muslimana u Obali Slonovače je bilo 42,9%, kršćana 33,9% (od toga 17,2% katolika, 11,8% evangelista), 19,1% stanovnika koji su se izjasnili kao nereligiozni i uz manji procenat drugih.[6]

Kultura[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b The Cambridge Economic History of the United States. Stanley L. Engerman, Robert E. Gallman. Cambridge [England]. 1996–2000. ISBN 5-213-94422-1. OCLC 31936341.CS1 održavanje: format datuma (link) CS1 održavanje: others (link)
  2. ^ Lipski, John M. (2005). A history of Afro-Hispanic language : five centuries, five continents. Cambridge, UK: Cambridge University Press. ISBN 978-1-107-32160-1. OCLC 829713377.
  3. ^ Duckett, William (1853). "Côte Des Dents". Dictionnaire de la conversation et de la lecture inventaire raisonné des notions générales les plus indispensables à tous (in French). 6 (2nd ed.). Paris: Michel Lévy frères.
  4. ^ Homans, Isaac Smith (1858). "Africa". A cyclopedia of commerce and commercial navigation. 1. New York: Harper & brothers.
  5. ^ Plée, Victorine François (1868). "Côte des Dents où d'Ivoire". Peinture géographique du monde moderne: suivant l'ordre dans lequel il a été reconnu et decouvert (in French). Paris: Pigoreau.
  6. ^ http://www.ins.ci/n/documents/RGPH2014_expo_dg.pdf Popis stanovništva i stanova u Obali Slonovače (2014)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]