Brunej
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Sultanat Brunej Brunej |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Himna: "Allah Peliharakan Sultan" |
||||||
Glavni grad | Bandar Seri Begawan |
|||||
Službeni jezik | malajski | |||||
Državno uređenje | ||||||
• Sultan |
Hassanal Bolkiah | |||||
• Predsjednik vlade |
||||||
Nezavisnost | 1984 | |||||
Površina | ||||||
• Ukupno |
5.765 km2 (162.) | |||||
8.6 | ||||||
Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
343.653 (162.) | |||||
61/km2 | ||||||
Valuta | Brunejski dolar | |||||
Vremenska zona | +8, ljeti +8 | |||||
Internetska domena | .bn | |||||
Pozivni broj | 673 |
Brunej, sultanat čiji naslov u doslovnom prijevodu znači utočište mira, smješten je na sjeveroistočnoj obali otoka Bornea.
Historija[uredi | uredi izvor]
Državom Bruneji, koja je zahvatala veliki dio otoka Bornea i otoka Sulu, vladali su u XV vijeku domorodacki vladari, koji su u XVI vijeku primili Islam. Krajem XVIII vijeka i u XIX vijeku strada od pirata, koji su tu podigli svoje baze i trgovali robovima. Sultan Bruneja sklopio je 1847. ugovor s Britancima o trgovini i zajedničkoj borbi protiv pirata, a 1888. Bruneji priznaju britanski protektorat. U drugom svjetskom ratu Bruneji su pod okupacijom Japanaca. Prvi ustav u okviru Komonvelta Bruneji dobijaju 1959. godine. Sultan ima unutrašnju neograničenu vlast, sa savjetodavnim organima: Privatno vijeće, Izvršno vijeće (15 članova) i Zakonodavni savjet (33 člana). Od 1956. dozvoljen je rad političkim partijama. Najjača Narodna partija (Rajat) na izborima 1962. za lokalne savjete, od 55 mjesta dobila je 49, a za Narodnu skupštinu svih 16 izbornih mandata (17 imenuje sultan). Britanski protektorati na Borneu po sporazumu Velike Britanije I Malajske Federacije od 1962. godine, trebalo je da pristupe federaciji Maleziji.
Tome se suprostavila Narodna partija i 1962. digla ustanak koji su ugušile britanske trupe. Cilj ustanka bio je oslobođenje od Velike Britanije i stvaranje nezavisne države Kalimantan Utara u koju bi ušli do tada britanski protektorati Saravak i Sabah. Poslije ugušenja ustanka 1962. Skupština je raspuštena.
Vlada[uredi | uredi izvor]
Brunejski sultan je na čelu države i vlade. Sadašnji sultan i vladar države je Sultan Hadži Hasanal Bolkiah.
Političke podjele[uredi | uredi izvor]
Brunej je podijeljen na četiri distrikta:
- Belait
- Brunej i Muara
- Temburong
- Tutong
Geografija[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Privreda[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Kultura[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
Commons ima datoteke na temu: Brunej |
- Uprava
- Vlada Brunej Darussalama web stranica
- Šef države i članovi kabineta
- Opće informacije
- Brunej na CIA World Factbook
- Brunej iz UCB Libraries GovPubs
- Brunej na Curlie
- Brunei profile sa BBC News
- Brunei u Encyclopædia Britannica
![]() |
WikiAtlas ima mape na temu: Brunej |
- Poslovanje
- Brunej poslovni adresar Arhivirano 19. 4. 2012. na Wayback Machine
- Putovanje
- Brunejski turizam web stranica
- Brunejske atrakcije web stranica
- Informacije o Bruneju na globalEDGE