Idi na sadržaj

Vijetnam

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Cộng hòa xã hội chủ nghĩa Việt Nam
Socijalistička Republika Vijetnam
Zastava Vijetnama Grb Vijetnama
Zastava Grb
Himna"Tien Quan Ca"
Položaj Vijetnama na karti
Položaj Vijetnama
Glavni grad Hanoi
Službeni jezik vijetnamski
Državno uređenje Marksističko-lenjinistička, jednopartijska, socijalistička republika
• Predsjednik
Võ Thị Ánh Xuân
• Predsjednik vlade
Phạm Minh Chính
Zakonodavstvo
Nezavisnost 1945 
Površina
• Ukupno
329.560 km2 (65.)
• Vode (%)
1,3%
Stanovništvo
• Ukupno
82.689.518 (14.)
264/km2 
Valuta Dong
Vremenska zona +7
Pozivni broj 84
Internetska domena .vn

Vijetnam (vijetnamski: Việt Nam), zvanično Socijalistička Republika Vijetnam (vijetnamski: Cộng hòa Xã hội chủ nghĩa Việt Nam), jest država koja se nalazi u jugoistočnoj Aziji, na najistočnijem dijelu Indokineskog poluostrva. Graniči sa Kinom na sjeveru, Laosom na sjeverozapadu, Kambodžom na jugozapadu. Na istoku izlazi na Južno kinesko more, kojeg nazivaju Istočno more (Vijetnamski: Biển Đông). Sa procjenjenih skoro 90 miliona stanovnika (2013.), Vijetnam je 13. najmnogoljudnija država u svijetu i 8. u Aziji. Glavni i najveći grad je Hanoi.

Historija

[uredi | uredi izvor]
Ha Long Bay, Vietnam

Tokom historije, Vijetnam je bio pod velikim uticajem Kine. U 13. vijeku osniva se država Anam. U istom vijeku posjetio je i Marco Polo a posjećivali su je i Francuzi i Portugalci. U 19. vijeku osvojila ga je Francuska. U 20. vijeku stvoren je pokret za nezavisnost pod vodstvom Komunističke partije. Oko Vijetnama tokom 2. svjetskog rata borili su se Francuzi i Japanci. Nakon rata, nastavljen je rat između vladinih snaga i Francuza. Nakon nekoliko sporazuma datih Sjevernom Vijetnamu (tada slobodnom) Francuzi su ih prekršili, a država je postala priznata 1954. godine. SAD su se angažovale u Južnom Vijetnamu kako bi spriječile širenje komunizma sa sjevera. Nakon pobjede Sjevernog Vijetnam, amerikanci su se povukli a taj sukob je loše uticao na ugled SAD-a.

Vijetnamski rat

[uredi | uredi izvor]

Socijalistička Republika Vijetnam je jednopartijska država. Novi državni ustav je odobren u aprilu 1992., mijenjajući onaj iz 1975. godine. Potvrđena je centralna uloga Komunističke partije Vijetnama u svim organima vlade, politici i društvu.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Smješten je u jugoistočnom dijelu Azije, na Indokineskom poluostrvu. Izlazi na Južnokinesko more. Glavni grad Hanoi, ostali gradovi: Haiphong, Da Nang, Hồ Chí Minh. Reljef većinom planinski, najviši vrh 3145 m; veći dio granice s Laosom čine Anamske planine. Uz obalu i rijeke smještene su nizije. Klima tropska-monsunska na planinama sutropska i umjerena. Obala nije naročito razuđena.

Političke podjele

[uredi | uredi izvor]

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Ona se nalazi u razvoju, sve više gubi socijalistički oblik. Sve se više otvaraju svijetu i kapitalizmu. Poljuprivreda; uglavnom pod kolektivima i u državnom vlasništvu; riža, šećerna trska, kukuruz, pamuk, kafa, čaj, batata, duhan. Rude: kameni ugalj, hrom, fosfati, zlato, volfram, bakar, olovo, mangan, nikl. Industrija se sve više razvija: mašinska, elektrotehnička, tekstilna, prehrambena,stakla, industrija sapuna i drvna.

Transport

[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva od 1. aprila 2009. godine, u Vijetnamu je živjelo oko 85,8 miliona stanovnika i taj se broj znatno povećao u odnosu na popis stanovništva iz 1979. godine, kada je ukupno bilo se 52,7 miliona.[1] U 2012. broj stanovnika u zemlji se procjenjuje na oko 88,8 miliona.[2]

Kultura

[uredi | uredi izvor]

Imala su sličnu kulturu kao u Indoneziji. Najveći mah dobila je pod uticajem budističke-kineske umjetnosti. Umjetnost se ogleda u narodu. Poznavali su davno bojenje lakom. Imala je malen uticaj Francuska umjetnost.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Vietnam – population. Countrystudies.us. Pristupljeno 11. aprila 2011.
  2. ^ Economic Outlook: Vietnam. International Monetary Fund. 2018. Pristupljeno 24. septembar 2018.

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Štampa

[uredi | uredi izvor]

Akademska literatura

[uredi | uredi izvor]

Vijesti i časopisi

[uredi | uredi izvor]

Sajtovi

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]