Armenija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Republika Armenija
Հայաստանի Հանրապետություն
Hayastani Hanrapetutyun
Zastava Armenije Grb Armenije
Zastava Grb
Himna"Mer Hayrenik"
("Naša domovina")

Položaj Armenije
Glavni grad Erevan
Službeni jezik armenski
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Serzh Sargsyan
 -  Premijer Hovik Abrahamyan
Nezavisnost 23. augusta, 1990. (od Sovjetskog Saveza
Površina
 -  Ukupno 29.800 km2 (141)
 -  Vode (%) 4,71
Stanovništvo
 -  Ukupno 3.009.800[1] (procjena 2014) (136)
 -  Gustoća stanovništva 101/km2 
Valuta Dram (AMD)
Vremenska zona UTC+4
- ljeti (UTC+5)
Internetska domena .am
Pozivni broj +374

Armenija (armenski: Հայաստան, trans. Hajastan), službeno Republika Armenija (armenski: Հայաստանի Հանրապետություն, trans. Hajastani Hanrapetut'jun), jest suverena kavkaska država. Nalazi se između Crnog mora i Kaspijskog jezera. Klima u Armeniji je kontinentalna s malo padavina, najviše u proljeće i jesen.

Kontinentalna je država jer nema izlaz na more ili okean.

Historija[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Historija Armenije

Armenija je do 1454. godine bila moćno carstvo s bogatom kulturom i u jednom je razdoblju vladala čitavim područjem između Crnoga mora i Kaspijskog jezera. 301. je postala prva država koja je formalno preuzela kršćanstvo kao službenu državnu vjeru - 12 godina prije Rima. Izmjenjivale su se razne dinastije. Ipak, nakon što su je osvajali Parti, Rimljani, Mongoli, Arapi, Egipćani i Perzijanci, Armenija je oslabjela, pa su je 1454. podijelili Otomansko Carstvo i Safavidska Perzija. Turske su carske, vojne i republikanske vlade između 1895. i 1923. godine, zbog straha što kršćanski Armeni, pogotovo u I. svjetskom ratu, pomažu carskoj Rusiji, izvršile pokolje poznate kao Armenski genocid, u kojima je život izgubio više od milion Armena.

Perzijski je dio Armenije 1828. pripojen Ruskom Carstvu, a 1920. Armenija unutar Sovjetskog Saveza dobija status socijalističke republike. Spor sa susjednim Azerbejdžanom zbog armenske enklave Gorski Karabah potječe još od sovjetskog doba (1988.), a pojačao se nakon što je Armenija postala neovisna država 1991. U maju 1994. potpisano je primirje, ali status Nagorni Karabaha nije razriješen.

Kako se nije moglo ostvariti mirno rješenje i zbog turske blokade Armenije, oslabila je privreda obiju država. Armenija je i nakon raspada SSSR-a ostala članica Saveza nezavisnih država.

Armenija je nastala 1988. godine izdvajanjem iz SSSR-a odnosno referendumom 1991. godine, a Ustavom iz 1995. godine postaje predsjednička republika. Zemljotres 1988. godine, privredna kriza početkom devedesetih, rat s Azerbejdžanom i ekonomska blokada od strane Turske i Azerbejdžana obilježili su noviju armensku historiju i ostavilo posljedice na privredu koja se nakom 1992. godine počela oporavljati uvođenjem tržišne ekonomije i vraćanjem većine obradive zemlje seljacima.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Armenija je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom. Trenutno su na vlasti koalicija tri stranke (konzervativna Republikanska Stranka, Armenska Revolucionarna Federacija i Stranka Države Prava) koje podržavaju današnjeg predsjednika Roberta Kochariana.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Provincije Armenije

Armenija je administrativno podijeljena na 11 provincija:

  1. Aragatsotn
  2. Ararat
  3. Armavir
  4. Gegharkunik
  5. Kotayk
  6. Lori
  7. Shirak
  8. Syunik'
  9. Tavush
  10. Vayots Dzor
  11. Erevan

Geografija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Privreda[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Kultura[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Հայաստանի Հանրապետության Ազգային վիճակագրության ծառայություն: Հայաստանի Հանրապետության մշտական բնակչության թվաքանակը 2014 թվականի հուլիսի 1-ի դրությամբ — yoxlanılıb: 1.8.2014

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]