Arapi

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Arapi
العرب
Al-ʿArab
Arab infobox.jpg
Ukupna populacija
500 miliona
Značajno stanovništvo u
Arapske zemlje:
450.510.535

Brazil:
15.000.000
Iran:
8.000.000
Izrael:
1.500.000
SAD:
1.545.982

Meksiko:
1.066.825
Jezik
Arapski
Vjera
većinom muslimani
mali broj kršćana

Arapi (arapski: عرب ʻarab) su semitski narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom Istoku i u sjevernoj Africi. Arapa ima oko 200-300 miliona, i postoje tri klasifikacije pripadnosti arapskom narodu: po politici, jeziku i porijeklu. Na osnovi ove tri klasifikacije broj Arapa je rastezljiv, jer ako se ide po broju ljudi kojima je arapski prvi jezik - njihov broj je tada 300 miliona. Arapi govore arapskim jezikom i koriste se arapskim pismom.

Narod[uredi | uredi izvor]

Semitski narod nastanjen na Srednjem Istoku i sjevernoj Africi od Maroka do Omana, i od Turske do Jemena i Sudana na jugu. Geografski Arapi se prostiru na nekih 10 miliona kvadratnih kilometara i broje najmanje 250,000,000 pripadnika. Oko 4 miliona Arapa živi također u Evropi i oko 2 miliona u Americi. Srce arapske zemlje je Saudijska Arabija i Jemen, područje poznato kao Hijaz. Oko 610. godine, rođenjem Islama, Hijaz postaje trgovačko središte duž karavanskih putova. Mekka postaje jedan od najznačajnijih gradova.

Etnički, Arapi su uglavnom tamnokosi i smeđih očiju, puti svijetle, ali i ona varira od mjesta do mjesta. Po vjeri su većinom sunitski muslimani, i tek 10% šijiti (osobito u Jemenu, dijelu Iraka i obali Perzijskog zaljeva). Prvenstveno Arapi su, uz Židove, jedan od dva naroda kojima je porijeklo dao Sem, Hamov brat. Kroz svoju historiju osnovali su cijeli niz država, to su: Alžir, Bahrein, Egipat, Irak, Jordan, Kuvajt, Libanon, Libija, Maroko, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Sudan, Sirija, Tunis, Ujedinjeni Arapski Emirati, Jemen i Palestina koja se još bori za svoj nastanak i priznanje. Socijalno Arape dijele na stalno-naseljene (ruralni ' fellahin' = seljaci i urbani ' hadar', gradski Arapi ) i nomadski, poznajemo ih kao Beduine (Bedouin). Postoje i više jezično semitiziranih (tačnije arabiziranih) naroda, ali oni nisu Arapi, i etnički su nešto drugo, osobito ima arabiziranih Židova u sjevernoj Africi, Jemenu i Iraku. Arabizirani su i neki Kopti (ovi su ipak porijeklom pravi Egipćani, hamitski narod čiji su preci utemeljili egipatsku kulturu i državu. Među hamitskim Berberima ima također dosta arabiziranih grupa, nomada koji naseljavaju pustinjske predjele sjeverne Afrike.

Ime[uredi | uredi izvor]

Ime Arapi i Arabija javlja se još u asirskim tekstovima kao mâtu arbâi /Arab land/, tačna lokacija ovog područja nije poznata, kasnije se javljaju termini Arabi, Arubu, Urbi. –U srodnom hebrejskom jeziku riječ `aravah’ i ‘arav’ označava pustinju, pa bi se moglo prevesti da su Arapi ‘pustinjski narod’. Poluostrvo Arabija prekriven je nepreglednim pustinjama i pradomovina je ovog ekspanzivnog naroda koji se proširio preko cijele sjeverne Afrike.

Jezik[uredi | uredi izvor]

Arapski jezik pripada semitskoj grani semitsko-hamitske porodice, pismo je arapsko.

Vjerski običaji[uredi | uredi izvor]

Arapi su većinom islamske vjeroispovijesti, što u veliko diktira način njihovog života i njihove običaje. Arapi su također u manjini kršćani i druzi, te žive u Libanu i Siriji, gdje zahvaljujući vjerskoj mješanosti postoji daleko veća varijacija u tradiciji i običajima.

Muslimanski Arapi su narod koji živi po pravilima Kur'ana. Kuran je često osnova zakona arapskih država kojima su regulirani neki aspekti njihovog života. Među Arapima preovladava patrijarhalni sistem. Poligamija je u nekim arapskim zemljama dozvoljena. Arapi, kao ni Židovi, ne jedu svinjetinu, i uglavnom se koristi govedina, ovčetina i puretina. U zemljama sjeverne Afrike je poznato nacionalno jelo kus-kus, priprema se sa ovčetinom, ribom i raznim povrćem. Umjesto masti Arapi koriste maslinovo ulje i druge masnoće biljnog porijekla, a kolači se često prave od meda.

Svaki Arapin-musliman trebao bi barem jednom u životu otići na hadždž u Meku.

Arapi u Evropi[uredi | uredi izvor]

Arapima u Evropi zahvaljujemo na znanju o umjetnom navodnjavanju tla, koje se zbog bezobzirnog krčenja šuma počelo isušivati. Iz Španije ovo se znanje proširilo na sjever, preko Alpa sve do Islanda. Španska riječ 'noria', označava stepen navodnjavanja, i nastala je od arapskog nd'ura. Pamuk, koji danas vodi glavnu riječ u tekstilnoj industriji, su u Evropu donijeli Arapi, iz njihov jezika potekao je francuski izraz 'coton' i engleski 'cotton'.

Arapske zajednice[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: