Gadir-Hum

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Gadir-Hum
Ghadir Khumm et sa signification.jpg
Datum10/16. mart 632
LokacijaRabig, Hidžaz, Arabijsko poluostrvo
VrstaIslamska propovijed
 

Gadir-Hum (arapski: غَدِير خُم) bilo je okupljanje muslimana koji su prisustvovali propovijedi koju je održao islamski poslanik Muhammed 16. marta 632. godine. Navodi se da je okupljanje održano kod gadira (bazena) u vadi (dolini) Huma, koji se nalazi u blizini tadašnjeg naselja Rabiga na putu između Mekke i Medine, gdje je Muhammed zaustavio veliku kolonu muslimana koji su ga pratili u oproštajnom hadžu, njegovom jedinom hodočašću.

U propovijedi, održanoj neposredno prije njegove smrti u junu 632. godine, Muhammed je dao izjavu u korist Alije ibn Ebu-Taliba, svog rođaka i zeta, izgovarajući riječi: „Onaj čija sam ja mevla, Alija je njegova mevla." Mevla je polisemijska arapska riječ, koja može značiti 'patron', 'gospodar', 'vođa' ili 'prijatelj', ovisno o kontekstu. Šiitski muslimani vjeruju da je ova propovijed jasna odrednica Alije da predvodi muslimansku zajednicu nakon Muhammeda i slave godišnjicu događaja. Za razliku od njih, sunitska zajednica ovu deklaraciju smatra kao samo potvrdom Muhammedovog poštovanja prema Aliji.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Gadir-Hum odnosi se i na okupljanje muslimana za Muhammedovu propovijed i na njegovu lokaciju, što je bila bara (gadir) kojeg je napajao obližnji izvor u dolini poznatom kao Hum, koji se nalazi između gradova Mekke i Medine.[1] Bara se nalazila u blizini naselja Rabig, strateške trijunkcije gdje su se ukrštali putevi iz Medine, Egipta i Iraka.[2]

Riječ Hum prevedena je kao 'varalica', a dolina je tako nazvana jer je njena voda bila slana i neupotrebljiva. U vrijeme događaja, prvobitni stanovnici regije već su napustili ovo područje zbog lošeg pašnjaka i nepovoljne klime.[1] Prije Muhammedovogo obraćanja, lokacija vjerovatno nikada nije korištena kao mjesto zaustavljanje karavana. U šiitskim izvorima, surovo okruženje Gadir-Huma smatra se da naglašava hitnost Muhammedove izjave, kako je potraživao najveću publiku za svoje obraćanje prije nego što su se hodočasnici razišli.[3]

Pozadina[uredi | uredi izvor]

Deset godina nakon Muhammedove migracije u Medinu i u posljednjim danima Zul-ka'de, Muhammed je obavio hadžske rituale u Mekki neposredno prije svoje smrti 632. godine.[4] Ova ceremonija hadža postala je poznata kao oproštajni hadž.[4] U propovijedi u Mekki (na Arefatu), i možda ponovo na Gadir-Humu,[1] Muhammed je upozorio muslimane o njegovoj približavajućoj smrti. Nakon hadža, krenuo je na povratni put iz Mekke u Medinu. Njegovo obraćanje na Gadir-Humu dogodilo se tokom povratka kojih je vjerovatno bilo desetine hiljada.[5]

Propovijed[uredi | uredi izvor]

Na Gadir-Humu, Muhammed je pozvao muslimansku karavan da se zaustavi prije podne namaza, dok se hodočasnici još nisu razišli,[6] a zatim je zatražio da se podigne podij.[1] Nakon molitve,[7] Muhammed je održao hutbu velikom broju muslimana u kojoj je istakao važnost Kur'ana i njegovog ehli-bejta (njegove porodice).[8] Sunitske i šiitske vlasti naširoko izvještavaju o njegovoj izjavi, a verzija koja se pojavljuje u Hanbelovoj sunitskoj zbirci hadisa, glasi:

Investitura Alije na Gadir-Humu . Kopija ilustracije iz četrnaestog vijeka

Ostavio sam među vama dva blaga za koja, ako ih se držite, nećete biti dovedeni u zabludu nakon mene. Jedna od njih je veća od druge: Božija knjiga, koja je uže protegnuto od Nebesa do Zemlje, i moje potomstvo, moj ehli-bejt. Ovo dvoje se neće rastati dok se ne vrate u bazen [dženneta].

Što se tiče ovog hadisa, Muhammed je možda ponovio ovu izjavu u više navrata,[9] i nekoliko sličnih varijanti ovog hadisa može naći u sunitskim izvorima.[9] Na primjer, verzija koja se pojavljuje u el-Sunen el-kubra, još jednom kanonskom sunitskom izvoru, također uključuje upozorenje: "Pazi kako se odnosiš prema dva [blaga] nakon mene."[10] Uhvativši Aliju za ruku, Muhammed ga je zatim upitao da nije avla ("bliži") vjernicima od njih samih,[1] referenca na ajet 33:6 Kur'ana.[11] Kada su potvrdili,[1] on je izjavio,

"Onome kome sam ja mevla, Alija je mevla."[6][12][13][1]

koji je poznat kao hadis vilajeta ("duševnog autoriteta") u šiitima.[8] Muhammed je možda ponovio ovu rečenicu još tri ili četiri puta, kao što je navedeno u sunitskoj zbirci Hanbelov Musned.[7] Zatim je nastavio: "O Bože, sprijatelji se s Alijinim prijateljem i budi neprijatelj njegovom neprijatelju", prema nekim verzijama,[8] uključujući sunitske zbirke hadisa.[7] Sunitski učenjaci Ibn-Kesir i Ahmed ibn Hanbel prenose da je Muhammedov ashab Omer čestitao Aliji nakon propovijedi i rekao mu: "Sada si postao mevla svakog vjernog muškarca i žene."[9]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e f g Veccia Vaglieri 2012.
  2. ^ Eliash 1966.
  3. ^ Haider 2014.
  4. ^ a b Stewart 2002.
  5. ^ Shah-Kazemi 2014.
  6. ^ a b Lalani 2011.
  7. ^ a b c Mavani 2013.
  8. ^ a b c Amir-Moezzi 2014.
  9. ^ a b c Momen 1985.
  10. ^ Abbas 2021.
  11. ^ Bulookbashi 2015.
  12. ^ Jafri 1979, str. 18.
  13. ^ Mavani 2013, str. 79.