Ramazanski bajram

Ramazanski bajram (arapski: عيد الفطر; Eid al-Fitr) islamski je blagdan koji se obilježava nakon ramazana.

Ramazan je jedan od posebnih mjeseci u islamu. Jedna od pet temeljnih dužnosti svakog muslimana jest i post koji se provodi u ovom mjesecu. Tokom svih dana ramazana muslimani se moraju uzdržavati od hrane, pića i spolnog odnosa sa svojim suprugama, i to od zore, pa do zalaska Sunca. Po isteku ovog mjeseca slijedi mjesec ševval i prva tri dana tog mjeseca je jedan od dva praznika u islamu, Ramazanski bajram. Njime se obilježava kraj posta. Prvi dani (oba) Bajrama su dani kad post nije dozvoljen.

Kada su propisani bajrami

Bajrami su propisani hadisom Muhammeda, a. s., a prenosi ga Enes ibn Malik, r. a. Hadis glasi ovako: "Kad je Allahov Poslanik, s. a. v. s., stigao u Medinu, njeni stanovnici imali su svoja dva dana u kojima su igrali i zabavljali se. Upitao je: 'Koji su ovo dani', pa su mu rekli: 'Mi smo ih proslavljali u džahilijjetu (predislamskom periodu).' Allahov Poslanik, s. a. v. s., tada im reče: 'Zaista vam je Allah zamijenio te dane boljima: danima Kurban-bajrama i Ramazanskog bajrama.'"

Adabi (bonton)

Na dan oba bajrama preporučene su izvjesne stvari, a koje doprinose obilježavanju posebnosti ovih dana kao praznika. Lijepo je:

prije odlaska na Bajram namaz okupati se
jesti prije ramazanskog bajram-namaza (neparan broj hurmi ili nešto drugo ako hurmi nemamo), a na Kurban-bajram jesti tek poslije namaza (i lijepo je da to bude kurbansko meso)
učenje tekbira na putu u džamiju i u njoj
čestitanje
oblačenje najljepše odjeće, mirisanje i ukrašavanje
odlazak u džamiju jednim putem, a povratak drugim
posjetiti rodbinu i prijatelje (zijaret).

Tradicionalna jela u Bošnjaka za Bajram su baklava, hurme, sarma, dolma i mnogo drugih tradicionalnih jela.