Turci

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Turci
Türkler
Ukupna populacija
preko 70 miliona
Značajno stanovništvo u
Turska 58.000.000[1][2][3]
Irak 3.000.000[4][5][6]
Njemačka 2.812.000[7][8]
Bugarska 747.000[9]
Francuska 500.000[10][11]
Ujedinjeno Kraljevstvo 500.000[12]
Sjedinjene Američke Države 190.000 - 500.000[13][14][15]
Holandija 400.000[16][17]
Austrija 300.000[18]
Sjeverni Kipar 260.000[19]
Jezik
Turski
Vjera

Pretežno Islam[20][21][22][23]

(sunitski ·aleviski ·bektašijski ·imamiski)
Manjina ireligiozan[20][24] ·Kršćanstvo[25][26] ·Judaizam[27]

Turci su turkijski narod, zapravo njegova posebna grupa, sa oko 70 miliona pripadnika, koji žive raspoređeni na dva kontinenta. Najveći dio ih živi u Maloj Aziji (Turska sa oko 58 miliona), na Balkanu, i to u: Bugarskoj (747.000), Grčkoj (130.000), Makedoniji (81.000), Rumuniji (150.000), te nepoznat broj u zemljama nasljednicama bivše Jugoslavije, kao i na Kipru (265,000). Veći dio Turaka živi u Iraku (200.000 do 300.000), Siriji (100.000) kao i u dijelu zemalja Azije, gdje se zovu Turkmeni. Više od pet miliona Turaka žive u Zapadnoj Evropi, od čega samo 2,8 miliona u Njemačkoj.

Turci su sunitski muslimani. Prvi se put spominju u 6. vijeku, a potomci su turskih naroda, koji su u 11. vijeku prodrli u Anatoliju, mješajući se postupno sa ostalim narodima u tom dijelu svijeta: Grcima na zapadu, Armencima i Kurdima na istoku, te Gruzijcima na sjeveroistoku, a dijelom i sa Slavenima na jugoistoku Evrope.

Današnja Turska poznaje ne samo Turke kao svoje državljane: ona se isto tako diči svojom jakom dijasporom, ali i "etničkim Turcima" (Turcima u etničkom smislu), koji su ustvari regionalna manjina.

Turski narod (Turski: Türk milleti), također poznat kao "Turci" (Türkler), su definirani uglavnom kao građani Republike Turske. Rani historijski dokument donosi definiciju Turčina[potreban citat] kao: "bilo koja koja osoba u Republici Turskoj; bez obzira na njegovu/njenu vjeru ili rasno/etničko porijeklo; ko govori turskim jezikom, odrasta u turskoj kulturi i usvaja turski ideal, jest Turčin." Ovaj ideal dolazi iz uvjerenja Mustafe Kemala Atatürka. Danas, riječ se primarno koristi za stanovnike Turske, ali se također može odnositi i na članove brojne populacije koja govori turski u zemljama koje bile u sastavu Osmanlijskog carstva, kao i velikim zajednicama Turaka koje su uspostavljene u Evropi, posebno u Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Holandiji, kao i Sjevernoj Americi i Australiji.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Library of Congress – Federal Research Division. "Country Profile: Turkey" (PDF). Arhivirano (PDF) s originala, 26. 2. 2005. Pristupljeno 6. 2. 2010.
  2. ^ The Guardian (25. 4. 2009). "Country Profile: Turkey". London. Pristupljeno 16. 3. 2010.
  3. ^ Helen Chapin Metz, ed. Turkey: A Country Study. Washington: GPO for the Library of Congress, 1995. Turci
  4. ^ News World Communications, Inc. "Turkmen Should Be Given Human-Rights Protections". Arhivirano s originala, 20. 7. 2012. Pristupljeno 6. 3. 2010.
  5. ^ UNPO. "Iraqi Turkmen". Pristupljeno 6. 3. 2010.
  6. ^ KerkukNet. "Turkish Settlement Areas In Iraq". Arhivirano s originala, 17. 8. 2009. Pristupljeno 6. 3. 2010.
  7. ^ Berlin-Institut2009
  8. ^ Immigration and Integration in Germany and England
  9. ^ National Statistics Institute of Bulgaria. "2001 census, population by ethnic group". Arhivirano s originala, 3. 1. 2009. Pristupljeno 18. 7. 2010.
  10. ^ Hunter, Shireen (2002). Islam, Europe's second religion: the new social, cultural, and political landscape. Greenwood Publishing Group. ISBN 0-275-97609-2
  11. ^ Todays ZAMAN. "Ankara Continues to Criticize Genocide Bill". Pristupljeno 18. 12. 2008.
  12. ^ "Federation of Turkish Associations in the UK (2008)". Arhivirano s originala, 4. 3. 2009. Pristupljeno 19. 7. 2010.
  13. ^ U.S. Census Bureau: American FactFinder. "2008 American Community Survey 1-Year Estimates". Pristupljeno 22. 9. 2009.
  14. ^ Encyclopedia of Cleveland History. "Immigration and Ethnicity: Turks". Pristupljeno 7. 2. 2010.
  15. ^ TURKISH SOCIETY OF ROCHESTER, NEW YORK. "About Turkish Society of Rochester". Arhivirano s originala, 19. 10. 2008. Pristupljeno 7. 2. 2010.
  16. ^ Netherlands Info Services. "Dutch Queen Tells Turkey "First Steps Taken" On EU Membership Road". Arhivirano s originala, 13. 1. 2009. Pristupljeno 16. 12. 2008.
  17. ^ Dutch News. "Dutch Turks swindled, AFM to investigate". Pristupljeno 16. 12. 2008.
  18. ^ SundaysZaman. "Austria signals policy changes for better relations with Turkey". Arhivirano s originala, 18. 2. 2012. Pristupljeno 16. 3. 2010.
  19. ^ TRNC PRIME MINISTRY STATE PLANNING ORGANIZATION (2006)
  20. ^ a b "Religion, Secularism and the Veil in Daily Life Survey" (PDF). Konda Arastirma. September 2007. Arhivirano s originala, 25. 3. 2009. Pristupljeno 24. 5. 2013.
  21. ^ "IHGD - Soru Cevap - Azınlıklar". Sorular.rightsagenda.org. Pristupljeno 18. 3. 2015.
  22. ^ "THE ALEVI OF ANATOLIA: TURKEY'S LARGEST MINORITY". Angelfire.com. Arhivirano s originala, 23. 4. 2012. Pristupljeno 18. 3. 2015.
  23. ^ "Shi'a". Pristupljeno 18. 3. 2015.
  24. ^ "ReportDGResearchSocialValuesEN2.PDF" (PDF). Ec.europa.eu. Pristupljeno 12. 12. 2017.
  25. ^ name="hurriyetdailynews.com">"TURKEY - Christians in eastern Turkey worried despite church opening". Hurriyetdailynews.com. Pristupljeno 18. 3. 2015.
  26. ^ "BBC News - When Muslims become Christians". News.bbc.co.uk. 21. 4. 2008. Pristupljeno 18. 3. 2015.
  27. ^ "The World Factbook — Central Intelligence Agency". Cia.gov. Pristupljeno 12. 12. 2017.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]