Historija Turske

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Accessories-text-editor.svg Ovaj članak je u začetku.
Članak treba imati najmanje 5 rečenica i linkove na druge postojeće članke. Uključite se i pomozite Wikipediji proširivanjem ovog članka.
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Historija Turske obuhvata historiju regije koja je danas poznata kao Turska (izvedeno od srednjovjekovne latinske riječi Turchia; koja je uključivala područja danas poznata kao Anadolija i istočna Trakija) za vrijeme prahistorije, Osmanlijskog carstva do moderne republike Turske.

Anadolija i Trakija tokom antičkog perioda[uredi | uredi izvor]

Anadolija[uredi | uredi izvor]

Najraniji dokazi ljudskog prisustva u Anadoliji su pronađeni na artefaktima iz kamenog doba. O tome svjedoče mnoge civilizacije iz bronzanog doba, kao što su Hetiti, Akadsko carstvo i Asirija koji su se na ovom prostoru bavili isključivo trgovinom. Nakon pada Hetitskog carstva, nove države Frigija i Lidija su postale moćne zahvaljujući trgovini sa grčkim gradovima-državama. Oni su, kao i cijela Anadolija, relativno brzo bili inkorporirani u Ahemenidsko carstvo.

Kako je perzijska moć rasla, svi gradovi u Anadoliji su se razvili i postali bogati. Cijela Anadolija je bila podijeljena na mnoge satrapije kojima su vladali satrapi (guverneri), koji su postavljani od strane perzijskih vladara. Vremenom su se neki satrapi pobunili protiv centralne vlade, ali nisu predstavljali neku ozbiljnu prijetnju. Anadolija je imala ključnu ulogu u odbrani Ahemenidskog carstva. Zbog toga je Darije I u 5. stoljeću p.n.e. izgradio Kraljevski put, koji je povezivao glavni grad Susu sa anadolijskim gradom Sardom. U ranom 5. stoljeću p.n.e., neki jonski gradovi su se pobunili protiv perzijske vladavine, što je kulminiralo Jonskim ustankom. Ova pobuna je, nakon što je lahko potisnuta, dovela do Grčko-perzijskih ratova, koji su postali jedan od najvažnijih ratova u historiji Evrope.

Aleksandar Veliki je pobjedom nad perzijskim kraljem Darijem III preoteo od Ahemenidskog carstva kontrolu nad cijelom Anadolijom. Nakon Aleksandrove smrti, Makedonsko carstvo je podijeljeno između njegovih pouzdanih generala, pa je Anadolija bila u sastavu Pergama, Ponta i Egipta. Nakon ratova dijadoha, Anadoliju je zauzelo Seleučko carstvo. Seleučko carstvo, najveća teritorija Aleksandra Velikog, se uključilo u katastrofalni rat sa Rimskom republikom koja je kulminirala bitkama kod Termopila i Magnezije. Sporazumom u Apameji 188. godine p.n.e. Seleučko carstvo se moralo povući iz Anadolije koju su podijelili rimski saveznici Pergam i Rodos. Ulaskom u sastav Rimske republike, Anadolija je ojačala Rimsku moć. U ranom 4. stoljeću, Konstantin I je osnovao novi administrativni centar Konstantinopolj. Krajem 4. stoljeća Rimsko carstvo je podijeljeno na dva dijela, čime je Anadolija došla u sastav Istočnog rimskog carstva kojeg su historičari nazvali Bizantija.

Bizantijski period[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Bizantijsko carstvo

Period Seldžuka[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Seldžučko carstvo

Osmanlijski period[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Osmanlijsko carstvo

Republika Turska[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Historija moderne Turske