Karačajci
| Ukupno stanovništva | |
|---|---|
| 0ko 225.000 (2010) | |
| Regije sa značajnim stanovništvom | |
 Rusija | 218.403(2010) [1][2] od toga u: |
| Karačajevo-Čerkezija | 194.324[2] |
| Stavropoljski kraj | 15.594[2] |
| Moskva | 1.184[2] |
| Krasnodarski kraj | 1.100[2] |
| Kabardino-Balkarija | 1.028[2] |
| Rostovska oblast | 571[2] |
| Moskovska oblast | 550[2] |
| Sankt Peterburg | 321[2] |
| Volgogradska oblast | 230[2] |
| Saratovska oblast | 199[2] |
| Jamalskonenečki autonomni okrug | 180[2] |
| Kalmikija | 165[2] |
 Kirgistan | 2.600[3] |
 Kazahstan | 1.600[4] |
 Sirija | 5.000 |
 Turska | 20.000 |
| Jezici | |
| Karačaj-balkarski ruski | |
| Religija | |
| uglavnom muslimani suniti Hanefijskog mezheba | |
| Vezane etničke grupe | |
| Nahski narodi Sjeverno-kavkaski narodi | |
Karačajci su turkijski narod Sjevernog Kavkaza koji uglavnom naseljava rusku republiku Karačajevo-Čerkeziju.
Historija
[uredi | uredi izvor]
Karačajci su pripadnici turkijske grupe naroda a vode porijeklo od Kipčaka dok zajednički jezik dijele sa Kumicima iz Dagestana.
Kipčaci su naselili Kavkaz u 11. vijeku i uspostavili svoju državu Alaniju sa glavnim gradom Maghasu još prije mongolskih osvajanja. Kao glavni grad te države neki autori navode Arkhyz, naselje u planinama koje su trenutno naseljene Karačajcima dok ga drugi autori smještaju na područje današnje Ingušetije ili Sjeverne Osetije-Alanije. U 14. vijeku, Alanija je uništena od strane tursko-mongolskog vladara Timura pri čemu se desetkovano stanovništvo raselilo u planine. Timurovi upadi na područje Sjevernog Kavkaza bili su uvod u proces prelaska stanovništva tog područja u islam.
Tokom 19. vijeka Rusija je preuzela to područje nakon ruskog osvajanja Kavkaza. 20. oktobra 1828. godine vođena je bitka kod Khasauke u kojoj je ruska vojska pod komandom generala Georgija Arsenijeviča Emmanuela odnijela pobjedu. Dan poslije bitke, dok se ruska vojska približavala aulu Kart-Dzhurta, predstavnici Karačajaca su se sastali sa ruskim prerdstavnicima pri čemu je postignut dogovor o uključivanju Karačajaca u Rusko carstvo.
Nakon zauzimanja područja koje su naseljavali, Karačajci su zadržali izvjesni vid autonomije. Saradnja sa susjednim muslimanskim narodima i dalje se odvijajala na osnovu narodnih običaja i šerijatskog zakona.
Religija
[uredi | uredi izvor]Prema religijskom opredjeljenju Karačajci su uglavno sunitski muslimani, hanefijskog mezheba.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Всероссийская перепись населения 2010 г. Национальный состав регионов России Arhivirano 1. 5. 2020. na Wayback Machine; Итоги Всероссийской переписи населения 2010 года в отношении демографических и социально-экономических характеристик отдельных национальностей Arhivirano 13. 5. 2020. na Wayback Machine
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 "Всероссийская перепись населения 2010. Национальный состав населения РФ 2010". Arhivirano s originala, 21. 7. 2021. Pristupljeno 15. 1. 2019.
- ↑ "Kyrgyzstan - People Groups. Karachai // Joshua Project. A ministry of the U.S. Center for World Mission".
- ↑ "Kazakhstan - People Groups. Karachai // Joshua Project. A ministry of the U.S. Center for World Mission".
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Ulu Cami: Karačajska zajednica u Sjevernom Jerseyu engleski: '
- Američko udruženje Karačajaca
- I. Miziev. Historija Karačajaca od antičkog doba.