Hanefijski mezheb

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Hanefijski mezheb (arapski: الحنفي) jeste jedan od četiri priznata mezheba (pravne škole) u islamu. Osnovao ga je imam Ebu Hanifa koji je rođen u Kufi. Ebu Hanifa je već kao dječak učio kod poznatih učenjaka i već tada je pokazivao svoju veliku oštroumnost, njegovi učitelji su mu već kao veoma mladom povjeravali držanje raznih tribina kao i učešće u raznim debatama. Ebu Hanifa je za svog života zatekao i nekoliko ashaba. Iz hanefijske pravne škole je izašao veliki broj učenjaka, a najpoznatiji među Ebu Hanifinim učenicima jeste Ebu Jusuf. Hanefijski mezheb je najrasprostreniji među muslimanima Evrope, u Turskoj, BiH, Egiptu, Indiji, Pakistanu, Afganistanu i zemljama srednje Azije.

Pregled[uredi | uredi izvor]

Od četiri sunitske škole prava islamu, hanefijska škola je najstarija. Ona ima reputaciju da stavlja naglasak na ulogu razuma i da je liberalnija nego ostale tri škole. Hanefijski mezheb također ima najviše sljedbenika od sve četiri glavne sunitske škole. (Osmansko i Mogulsko carstvo su hanefije tako da je hanefijski mezheb još uvijek široko rasprostranjen u zemljama ovog prostora.) Danas, hanefijska škola preovladava među sunitima u centralnoj Aziji, Afganistanu, Pakistanu, Bangladešu, Indiji, Kini, kao i u Iraku, Mauritaniji, Turskoj, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Makedoniji, na Balkanu i na Kavkazu. Također ga slijede u velikom broju u i drugim dijelovima muslimanskog svijeta.

Karta islamskog svijeta, hanefijski mezheb (svijetlozeleno) jest najzastupljeniji u Turskoj, sjevernom dijelu Bliskog istoka, Centralnoj Aziji i Indijskom potkontinentu

Izvori i metodologija[uredi | uredi izvor]

Izvori iz kojih su izvedeni zakoni, po redoslijedu važnosti su: Kur'an, autentične naracije Poslanika (hadis), konsenzus (idžma), te zaključivanje po analogiji kijas). Kijas se primjenjuje samo ako se neposredna materija ne može se naći u Kur'anu ili hadisima. Četvrti halifa, Alija, prenio je glavni grad islamske države u Kufu, a time su se mnogi ashabi Poslanika naselili tamo, a hanefijski mezheb je donosio svoje odluke na temelju hadisa Poslanika koje su prenosili ashabi koji su živjeli u Iraku; tako je ovaj mezheb postao poznat kao kufanski ili irački mezheb, u ranijim vremenima. Većinu osnove mezheba formirali su 'Ali ibn Abi Talib i 'Abdullah Ibn Mas'ud, kao i druge ličnosti iz domaćinstva Poslanika s kojim je Ebu Hanifa studirao, kao što su Muhammad al- Baqir, Ja'far al-Sadiq, te Zayd ibn 'Alija. Mnogi pravnici i prenosioci hadisa živjeli su u Kufi, uključujući i jednog od glavnih učitelja Ebu Hanife, Hammada ibn Sulaymana.

Neka karakteristična mišljenja Ebu Hanife i hanefijskog mezheba[uredi | uredi izvor]

  • Osim na hadžu, svaki namaz treba biti izvršena u svom vremenu. Neki ne-hanefijski učenjaci dopuštaju osobi koja putuje da prilagodi određena namaska vremena zbog praktičnosti.
  • Početak vremena za ikindiju-namaz kao molitvu (i kraj vremena za podne-namaz) jesu kasnije nego u drugim školama (otprilike kad su sjene duplo duže od dužine njihovih objekata).
  • Svakodnevna molitva zvana vitr je vadžib / potrebna (ali ne na istom nivou kao i obaveznih 5 dnevnih namaza); u sklopu je drugog po redu namaza, jacije.
  • Ebu Hanifa, uzimajući doslovno (harfiyyah), stava je da je "vino" (خمر / Khamr u kur'anskom / klasičnom arapskom jeziku), odnosno fermentirani sok od grožđa ili datule, apsolutno zabranjeno. Stoga on je mislio da je dopušteno popiti malu ne-opojnu količinu drugih alkoholnih pića[potreban citat] (npr. od meda ili žitarica). Kasnije, hanefijski učenjaci uvode pravilo da su sva alkoholna pića zabranjena, bez obzira na izvor.
  • Nije dopušteno da se klanja u odjeći napravljenoj od pseće kože, što se smatra prljavštinom po islamskom šerijatskom pravu i stoga utječe na valjanost namaza.
  • Krvarenje može pokvariti abdest.
  • Samo dodirivanje osobe suprotnog spola ne kvari abdest[potreban citat].
  • Muslimanima je dozvoljeno da rade na izgradnji crkvi, te se takva radnja smatra zakonitiom (halal) po hanefijama[potreban citat].
  • Svi sljedbenici hanefijskog mezheba smatraju da je Kur'an Allahov govor i da je šerijatski zakon božanski zakon, kompatibilan za sva vremena i da je haram (zabranjeno) pokušati promijeniti ili modificirati šerijat.

Sve četiri mezheba se poštuju i zapravo razliku između mezheba smatraju blagoslovom. Sve četiri mezheba se priznaju kao valjane pravne škole sunitskog islama koje su proizašle iz analize Kur'ana i sunneta. Muslimani mogu da slijede bilo koji od četiri mezheba, a osoba koja je na nivou učenjaka jednog mezheba može odabrati da slijedi odeđeni stav iz drugog mezheba na bilo koju određenu temu, ako joj taj stav ima više smisla od onoga što ta osoba smatra krivim putem.[potreban citat]

Poznate hanefije[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]