Biblija
Biblija (kasnolat. Biblia, od grč. βıβλία, deminutiv mn. [jed. βıβλίον] od βίβλος: knjiga), sveta knjiga židovstva i kršćanstva, zbirka raznovrsnih spisa koji su nastajali tijekom više od 1000 god. pr. Kr. (Deborin hvalospjev, Suci 5) pa do kraja I. st. (2 Pt). Naziva se i Sveto pismo, katkad Pismo ili Pisma. Kršćani je dijele na Stari zavjet (SZ) i Novi zavjet (NZ).
Biblijski spisi
[uredi | uredi izvor]Popis biblijskih knjiga iz kojih vjerska zajednica razumijeva svoj identitet i koje su za nju normativne naziva se kanon Svetog pisma, a to proizlazi iz shvaćanja da je Biblija istodobno i ljudska i Božja riječ. Tematska osovina koja ujedinjuje izbor djela različitih oblika (poetskih, mudrosnih, zakonskih...) iz židovske i ranokršćanske književnosti od kojih se sastoji Biblija povijest je spasenja. Kanonski popis u židovstvu i kršćanstvu nije sasvim istovjetan: među raznim kršćanskim zajednicama (katolici, protestanti, pravoslavni) postoje neke razlike u broju biblijskih spisa.
Biblijski kanon u židovstvu
[uredi | uredi izvor]Još u razdoblju između završetka formiranja SZ i nastanka NZ, ne može se govoriti o istovjetnom kanonu sveukupnog židovstva. Zajednica u Kumranu davala je velikom broju spisa određeni autoritet. Samarijanci su imali samo Petoknjižje. Židovi se u dijaspori služe grčkim prijevodom, tzv. Septuagintom. Krajem I. st., oko dva desetljeća nakon rušenja jeruzalemskog hrama, odlučeno je u Jamniji da u kanonu hebrejske Biblije bude 39 spisa. Uglavnom su na hebrejskome, malim dijelom na aramejskome. Svrstavaju se u tri skupine: Torah (Zakon, Petoknjižje ili Pentateuh), Nebī’īm (Proroci) i Ketūbīm (Spisi, Hagiografi). Skraćeni židovski naziv za Bibliju TaNaK dolazi od početnih slova svake skupine takve trodijelne podjele, a za hebrejsku Bibliju upotrebljava se i naziv Mikra (Pismo). Ako se katkad govori o manjem broju knjiga hebrejske Biblije, primjerice o 22 (J. Flavije), tada je riječ o drukčijem načinu brojanja tih spisa.
Biblijski kanon u kršćanstvu
[uredi | uredi izvor]Stari zavjet. Novozavjetni se pisci u I. st. služe Septuagintom (LXX), grč. prijevodom Sedamdesetorice. Tijekom nekoliko stoljeća kršćanski autori skloni su katkada kraćem (palestinskom), katkada dužem (LXX) popisu knjiga Staroga zavjeta. Origen (182–251) naginje palestinskomu kanonu, ali smatra da i ostali spisi imaju autoritet. Počinje se praviti razlika između kanonskih i crkvenih knjiga. Jeronim (347–420) koleba se između dužeg i kraćeg popisa, dok je Augustin (354–430) bio za duži. Na koncilu u Rimu 382. zaokružen je popis »božanskih Pisama« prema kojem SZ ima 46 knjiga. Tridentski koncil 1546. prihvaća takav kanon SZ s 39 protokanonskih (istovjetne s palestinskim kanonom) i 7 deuterokanonskih knjiga koje se svrstavaju na povijesne, poučne i proročke. Latinski prijevod Vulgatu proglašava službenim (autentičnim) biblijskim tekstom za Katoličku crkvu. Martin Luther 1522. isključuje deuterokanonske knjige iz kanonskog popisa SZ. Biblijska izdanja u protestantskim crkvama imaju zato obično kanon SZ od 39 knjiga. Uobičajen je naziv za deuterokanonske knjige u protestantizmu apokrif. Parabiblijske spise, koje katolici nazivaju apokrifima, protestanti zovu pseudoepigrafima. Pravoslavlje se u svojem kanonu SZ ravna prema Septuaginti, koja ima duži popis i »apokrifne« dijelove. Ekumenska biblijska izdanja koja priređuju bibličari različitih konfesija sadrže protokanonske i deuterokanonske knjige SZ.
Knjige
[uredi | uredi izvor]- Stari zavjet
Naziv knjige | Kratica | Naziv knjige | Kratica |
---|---|---|---|
Postanak | Post | Mudre izreke | Izr |
Izlazak | Izl | Propovjednik (Kohelet) | Prop |
Levitski zakonik | Lev | Pjesma nad pjesmama | Pj |
Brojevi | Br | Knjiga Mudrosti | Mudr |
Ponovljeni zakon | Pnz | Knjiga Sirahova | Sir |
Jošua | Jš | Izaija | Iz |
Knjiga o sucima | Suci | Jeremija | Jr |
Ruta | Rut | Tužaljke | Tuž |
Prva knjiga o Samuelu | 1 Sam | Baruh | Bar |
Druga knjiga o Samuelu | 2 Sam | Ezekiel | Ez |
Prva knjiga o Kraljevima | 1 Kr | Daniel | Dn |
Druga knjiga o Kraljevima | 2 Kr | Hošea | Hoš |
Prva knjiga Ljetopisa | 1 Ljet | Joel | Jl |
Druga knjiga Ljetopisa | 2 Ljet | Amos | Am |
Ezra | Ezr | Obadija | Ob |
Nehemija | Neh | Jona | Jon |
Tobija | Tob | Mihej | Mih |
Judita | Jdt | Nahum | Nah |
Estera | Est | Habakuk | Hab |
Prva knjiga o Makabejcima | 1 Mak | Sefanija | Sef |
Druga knjiga o Makabejcima | 2 Mak | Hagaj | Hag |
Psalmi | Ps | Zaharija | Zah |
Job | Job | Malahija | Mal |
Kurzivom je ispisano 7 deuterokanonskih knjiga.
- Novi zavjet
Naziv knjige | Kratica | Naziv knjige | Kratica |
---|---|---|---|
Evanđelje po Mateju | Mt | 1. Poslanica Timoteju | 1 Tim |
Evanđelje po Marku | Mk | 2. Poslanica Timoteju | 2 Tim |
Evanđelje po Luki | Lk | Poslanica Titu | Tit |
Evanđelje po Ivanu | Iv | Poslanica Filemonu | Flm |
Djela apostolska | Dj | Poslanica Hebrejima | Heb |
Poslanica Rimljanima | Rim | Jakovljeva poslanica | Jak |
1. Poslanica Korinćanima | 1 Kor | 1. Petrova poslanica | 1 Pt |
2. Poslanica Korinćanima | 2 Kor | 2. Petrova poslanica | 2 Pt |
Poslanica Galaćanima | Gal | 1. Ivanova poslanica | 1 Iv |
Poslanica Efežanima | Ef | 2. Ivanova poslanica | 2 Iv |
Poslanica Filipljanima | Fil | 3. Ivanova poslanica | 3 Iv |
Poslanica Kološanima | Kol | Judina poslanica | Jd |
1. Poslanica Solunjanima | 1 Sol | Otkrivenje | Otk |
2. Poslanica Solunjanima | 2 Sol |
Novi zavjet, samo kršćanski dio Biblije, nastao je u drugoj pol. I. st. Njegovo uključivanje u biblijski kanonski popis trajalo je nekoliko stoljeća. Već ranokršćanski spis Didahe (I. st.) daje biblijsko poštovanje nekim novozavjetnim spisima. Marcion (85–160) je zastupao mišljenje da kršćanski biblijski kanon treba imati samo Lukino evanđelje i Pavlove poslanice. Irenej (II/III. st.) počinje nazivati Pismima i najranije kršćanske spise. Tzv. Muratorijev novozavjetni popis s kraja II. st. definitivno je zaokružen na koncilu u Rimu 382. Premda su s reformacijom dovedene u pitanje Poslanica Hebrejima, Jakovljeva poslanica, Judina poslanica i Otkrivenje, sve kršćanske crkve prihvaćaju 27 novozavjetnih spisa: 4 evanđelja, Djela apostolska, 13 Pavlovih poslanica, Poslanicu Hebrejima, 7 katoličkih poslanica i Otkrivenje.[1]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]- Tora
- Kur'an
- Usporedna tabela biblijskih i kur'anskih imena u bosanskom jeziku
- Estera
- Patrijarh (Biblija)
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Kragić, Bruno (glavni urednik) (2022). "Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje". Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 19. 1. 2023.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
Nedovršeni članak Biblija koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.