Biblija
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Biblija (latinski: Biblia; grčki: βιβλία) jest zbirka knjiga koju Kršćani i Jevreji smatraju Božijom objavom. One su nastale u periodu od 8. vijeka p. n. e. i 2. vijeka nove ere.
Biblija se dijeli na Stari Zavjet, koji obuhvata 46 knjiga, historija Jevreja, proročke i mudronosne knjige, te Novi Zavjet koji se sastoji od 27 knjiga i obuhvata četiri Evanđelja, djela apostolska, poslanice apostola i Otkrivenje. Jevreji priznaju samo knjige pisane izvorno hebrejskim i dijelom aramejskim jezikom, dok kršćani priznaju i knjige pisane grčkim jezikom. Biblija počinje Knjigom postanka, a završava Otkrivenjem ili Apokalipsom.
Knjige[uredi | uredi izvor]
Stari Zavjet[uredi | uredi izvor]
- Petoknjižje: Postanak, Izlazak, Levitski zakonik, Brojevi, Ponovljeni zakon
- Historijske knjige: Jošua, Suci, Knjiga o Ruti, Prva knjiga o Samuelu, Druga knjiga o Samuelu, Prva knjiga o Kraljevima, Druga knjiga o Kraljevima, Prva knjiga ljetopisa, Druga knjiga ljetopisa, Knjiga Ezrina, Knjiga Nehemijina, Tobija, Judita, Estera, Prva knjiga o Makabejcima, Druga knjiga o Makabejcima
- Psalmi
- Mudrosne knjige: Job, Mudre izreke, Propovjednik, Pjesma nad pjesmama, Knjiga Mudrosti, Knjiga Sirahova
- Proročke knjige: Izaija, Jeremija, Tužaljke, Baruh, Ezekiel, Daniel, Hošea, Joel, Amos, Obadija, Jona, Mihej, Nahum, Habakuk, Sefanija, Hagaj, Zaharija, Malahija
U Pravoslavnom i Protestantskom kanonu Starog Zavjeta se ne nalaze četiri historijske (Tobija, Judita, Dvije knjige o Makabejcima) i dvije mudrosne knjige (Knjiga Mudrosti, Knjiga Sirahova). Dvije posljednje Pravoslavna crkva priznaje za svete knjige, ali nisu u Biblijskom kanonu.
Novi Zavjet[uredi | uredi izvor]
- Evanđelja: po Mateju, po Marku, po Luki, po Ivanu
- Djela apostolska
- Poslanice apostola Pavla: Poslanica Rimljanima, Dvije poslanice Korinćanima, Poslanica Galaćanima, Poslanica Efežanima, Poslanica Filipljanima, Poslanica Kološanima, Dvije poslanice Solunjanima, Dvije poslanice Timoteju, Poslanica Titu, Poslanica Filemonu, Poslanica Hebrejima
- Katoličke poslanice: Jakovljeva poslanica, dvije Petrove poslanice, tri Ivanove poslanice, Judina poslanica
- Otkrivenje
Islamski pogled na Bibliju[uredi | uredi izvor]
Muslimani vjeruju da je Bog objavio svetu knjigu Indžil. Danas ne postoji izvorna verzija Indžila, jer je vremenom izgubljena, međutim Indžil ne treba miješati s Biblijom. Kur'an ne kaže da je Biblija izmjenjena verzija Indžila. Islam poštuje Bibliju kao svetu knjigu kršćana iako se ne slaže s njenim sadržajem.[nedostaje referenca] Indžil je za muslimane jedna od četiri[nedostaje referenca] Allahove objavljene svete knjige, kitaba, pored Kur'ana (koja je za muslimane primarna),[nedostaje referenca] Zebura[nedostaje referenca] i Tevrata.[nedostaje referenca]
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
- Tora
- Kur'an
- Usporedna tabela biblijskih i kur'anskih imena u bosanskom jeziku
- Estera
- Patrijarh (Biblija)
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
Commons ima datoteke na temu: Biblija |
Wikicitati imaju citate vezane za: Biblija |
Nedovršeni članak Biblija koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.