Otkrivenje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Bog Otac daje Jaganjcu nalog o uništenju progonitelja

Otkrivanje (Otkrivenje) je zadnja knjiga Novog Zavjeta. Napisao ju je apostol Ivan, jedan od učenika Isusa.

Sadržaj Otkrivenja[uredi | uredi izvor]

Otkrivenje je namijenjeno da podigne moral kršćana u vrijeme progonstva, te to progonstvo posmatra u svjetlu »velikog Dana«, preuzimajući tu temu iz Staroga Zavjeta. Progonitelji Crkve, u prvom redu tadašnje Rimsko Carstvo, prikazano je kao »Zvijer« koja, na poticaj Sotone, želi nauditi Crkvi.

U uvodnom viđenju Bog Otac je prikazan kao vrhovni gospodar svemira i ljudske sudbine, a on daje Jaganjcu, koji predstavlja Krista, nalog o uništenju progonitelja. Viđenje predviđa i ratove, bolesti i glad. Božiji vjernici pritom uživaju posebnu zaštitu. Griješnike Bog ne želi uništiti, nego ih ovim zlima opominje da se obrate. Konačno, griješnici koji se ne obraćaju bivaju kažnjeni, nakon čega slijedi tužaljka nad razorenim Babilonom, koji predstavlja Rim, te pobjedna pjesma otkupljenih pravednika.

Novi krug viđenja ponovno govori o uništenju "Zvijeri" djelovanjem proslavljenog Isusa. Crkva iskušava blagostanje, nakon kojeg slijedi novi napad Sotone i njegovo uništenje. Time konačno biva uspostavljeno nebesko kraljevstvo u kojem je savršena radost i u kojem je smrt uništena, a sve završava slikom novog Jerusalema. Nakon toga vidjeh: eno velikog mnoštva, što ga niko ne mogaše izbrojiti, iz svakog naroda, i plemena, i puka, i jezika! Stoje pred prijestoljem i pred Jaganjcem odjeveni u bijele haljine; palme im u rukama. Viču iz glasa: "Spasenje Bogu našemu koji sjedi na prijestolju i Jaganjcu! (Otk 7,9) Otkrivenje je namijenjeno da podigne moral kršćana u vrijeme progonstva, te to progonstvo posmatra u svjetlu "velikog Dana", preuzimajući tu temu iz Starog zavjeta. Progonitelji Crkve, u prvom redu tadašnje Rimsko Carstvo, prikazano je kao "Zvijer" koja, na poticaj Sotone, želi nauditi Crkvi. (Otk 12; 13,2-4)

U uvodnom viđenju, Bog je prikazan kao vrhovni gospodar svemira i ljudske sudbine (Otk 4), a on daje Jaganjcu, koji predstavlja Isusa, nalog o uništenju progonitelja (Otk 5). Viđenje predviđa i ratove, bolesti i glad (Otk 6). Božji vjernici pri tom uživaju posebnu zaštitu, ali njihova prava pobjeda ostvarit će se tek na nebu (Otk 7). Grešnike Bog ne želi uništiti, nego ih ovim zlima opominje da se obrate (Otk 8-9). Poglavlja 10-16 drugim slikama ponavljaju istu poruku. Konačno, grešnici koji se ne obraćaju bivaju kažnjeni (Otk 17), nakon čega slijedi tužaljka nad razorenim Babilonom, koji predstavlja Rim (Otk 18), te pobjedna pjesma otkupljenih pravednika (Otk 19,1-10).

Novi krug viđenja ponovno govori o uništenju "Zvijeri" djelovanjem proslavljenog Isusa (Otk 19,11-21). Crkva iskušava blagostanje, nakon kojega slijedi novi napad Sotone i njegovo uništenje (Otk 20). Time konačno biva uspostavljeno nebesko kraljevstvo u kojem je savršena radost i u kojem je smrt uništena, a sve završava slikom novog Jerusalema (Otk 21).

Poruka Knjige vjernicima[uredi | uredi izvor]

Glavna poruka i najvažnija je, da je Bog uvijek uz one koji u njega vjeruju, te da se vjernici ne trebaju bojati zla, jer će ono na kraju ipak biti pobijeđeno.