Kaba

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kaba

Kaba (arapski: الكعبة, "kocka" ili "utočište islama") jeste centralno svetilište islama. Građevina je u obliku kocke, duge oko 11, a visoke oko 17 m. Ona se danas nalazi u sredini velike džamije u Mekki. Predstavlja kiblu, tj. posebnu tačku prema kojoj se muslimani okreću u vrijeme namaza. Kaba za muslimane predstavlja središte svijeta. Po islamskom vjerovanju, iznad zemaljske Kabe nalazi se još 7 nebeskih Kaba na 7 nebesa i sve one stoje upravo ispod Allahovog prijestolja, koje obilaze meleki, pa i ljudi na isti način obilaze oko ovog kamena.

Crni kamen

U jugoistočnom dijelu građevine ugrađen je Crni kamen i on je najsvetiji predmet u Kabi. Za njega smatraju da je "kamen temeljac", "desna ruka Božija na zemlji". Muslimani prema ovom kamenu iskazuju veliko poštovanje, ljube ga i dodiruju, naročito tokom hadždža. Muslimani se ne klanjaju kamenu, te insistiraju na tome da su molitve ovdje izgovorene upućene Allahu, a ne kamenu.

Izgled

Kaba ima samo jedna vrata, ali je njen religijski značaj više u spoljašnjosti. Od crnog kamena prostire se 2 m dug zid, koji se proteže do ulaznih vrata. Vjernici se na njega naslanjaju da bi dobili blagoslov. Kaba je najčešće pokrivena prekrivačem – kisvom – načinjenim od teškog crnog platna s trakama na kojima su izvezeni ajeti iz Kur'ana. Oko Kabe se nalazi granitni pločnik, koji se naziva matif. Nasuprot uglu u koji je ugrađen crni kamen nalazi se zgrada u kojoj je izvor Zemzem, dok se pred sjeveroistočnim dijelom nalazi kamen za koji se tvrdi da predstavlja otisak stopala Ibrahima, koga muslimani smatraju graditeljem Kabe. Ibrahim, sa sinom Ismailom, podigao je temelje i sagradio Kabu, a za vrijeme Muhammeda, Kaba je obnovljena.

Vanjski linkovi