Musa

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
"Mojsijev bijes", umjetnički prikaz ljutnje Mojsijeve, nakon što je vidio "Zlatno tele"

Musa, Moše ili Mojsije (hebrejski: מֹשֶׁה, arapski: موسى) je starozavjetni vjerski vođa, zakonodavac, poslanik i historičar. On je veoma važna ličnost u svim abrahamskim vjerama.

Musa u Islamu[uredi | uredi izvor]

Musa (Arapski موسى je arabizirana verzija hebrejskog imena Mojsije ili Moše (מֹשֶׁה). On je jedan od takozvanih "ulul-azm" ili "posebno odabranih" poslanika Islama. Rođen je u vrijeme Egipatskih faraona gdje su Jevreji živjeli kao robovi 1526 godine prije nove ere [1]. Natalitet Egipćana kao domicilnog stanovništva je drastično opao radi čestih ratova koji su vođeni u to vrijeme dok se Jevrejska populacija nesmetano širila. Iz straha od jevrejske pobune, faraon daje naređenje da se novorođena jevrejska djeca ubijaju. Musaova majka iz straha od ubistva svoga novorođenčeta (Musau), u očaju stavlja dijete u korpu i pušta ga u rijeku Nil. Međutim, korpu dalje nizvodno nalazi niko drugi do- faraonova supruga.

  • "...I faraonova žena reče: "on će biti radost i meni i tebi! Ne ubijte ga, možda će nam od koristi biti, a možemo ga i posiniti". I oni ništa ne predosjetiše (Kur'an, El-Kasas, 7-9).

Musaova sestra koja je to sve vidjela je prišla i predložila svoju majku kao dojilju za dijete, što faraonova supruga prihvata, i uz svu pomoć i počasti daje Musaa na dojenje kod njegove majke, a da to i nije znala. Islam pozitivno govori o faraonovoj supruzi i navodi se da se zvala Asja i islamska tradicija navodi da je ona bila u Monoteizmu, uprkos okruženju u kome se nalazila (Drevni Egipat).

Nadalje se spominje da je Musa odrastao na faraonovom dvoru uz sve počasti, edukaciju i odgoj faraonove elite. Međutim jednoga dana kada je prolazio ulicom, vidio je situaciju gdje se Kopt (Egipćanin) i Jevrej tuku, Kur'an o tome govori na slijedeći način:

  • "I kada se on opasa snagom i stasa, dadosmo mu mudrost i znanje; i uđe on u grad neopažen od njegovih stanovnika i u njemu zateče dvojicu ljudi kako se tuku. Jedan bijaše od njegovog naroda a drugi je pripadao neprijateljskom narodu, pa ga zovnu u pomoć onaj iz njegovog naroda, protiv onog iz neprijateljskog naroda, pa ga Musa udari šakom i usmrti. "Ovo je Šejtanov posao". (Kur'an, El-Kasas)

Nakon što je slučajno ubio faraonovog čovjeka navodi se kako se Mojsije pokajao za to. Dalje se u Islamskoj tradiciji kaže kako je čovjek koga je Musa odbranio, rekao faraonovim ljudima da je Musa ubio čovjeka. Musa je u strahu od odmazde pobjegao iz grada jer "Mu je sa kraja grada došao jedan čovjek žureći i rekao mu: " O Musa, glavešine se dogovaraju da te ubiju, zato bježi, ja te zaista iskreno savjetujem". (Kur'an) Bježeći iz grada, udaljivši se daleko, prestrašen, gladan i žedan, stiže do jednog izvora gdje je vidio dvije djevojke koje su čekale u redu da napoje stoku na tom izvoru. Obzirom da su one bile povučene djevojke, dugo su čekale na red. Musa je uzeo od njih njihovu stoku i napojio je umjesto njih. Jedna od njih je to ispričala svome ocu i stidljivo mu rekla da je Musa "snažan i pouzdan", nakon čega njihov otac ga poziva na ručak. Musa, ispričavši svome domaćinu šta se desilo i nakon što je domaćin vidjeo da je Musa dobar čovjek, odlučuje da ga unajmi pod određenim uslovima:

  • "Ja želim da te oženim jednom od mojih kćeri, ali da me služiš osam godina, a ako napuniš deset to je od tebe..." (Kur'an)

Nakon ugovorenog roka, koji je po Islamskim učenjacima iznosio 10 godina, Musa kreće sa svojom, tada već formiranom porodicom, krišom u Egipat. Na putu su se izgubili u jednoj noći i Kur'an navodi kako je Musa vidio vatru na jednoj strani brda, a kada je došao do svjetlosti iznenada je začuo glas:

  • "O Musa, ja sam Allah, Gospodar svjetova" (Kur'an, El-Kasas)

Musa postaje poslanik[uredi | uredi izvor]

Nakon prvog susreta i nakon što ga je prošao strah, Musa od Allaha dobija direktna uputstva i naređenja da ode Faraonu i pozove ga u monoteizam, da se prestane nazivati "božanskom osobom" i da pusti Jevreje iz ropstva. Kur'an govori o tome da je Musa zamolio Allaha da sa njim pošalje i Haruna (Arona), njegovog brata, jer je Harun rječitiji od njega. Allah mu uslišava molbu i njih dvojica Musa i Harun odlaze kod faraona sa poslaničkom misijom od Gospodara svjetova.

Faraonov odgovor[uredi | uredi izvor]

  • 23. "A ko je Gospodar svjetova?" - upita faraon.
  • 24. "Gospodar nebesa i Zemlje i o­noga što je između njih, ako vjerujete" - odgovori o­n.
  • 25. "Čujete li ?" - reče o­nima oko sebe faraon.
  • 26. "Gospodar vaš i Gospodar vaših davnih predaka" - reče Musa.
  • 27. "Poslanik koji vam je poslan, uistinu, je lud" - reče faraon.

(Kur'an, El-Šuara, 23-27)

Nakon što je odbio Musaove zahtjeve ne vjerujući mu da je poslanik, Bog ga obavještava preko Musaa da će ga stavljati na razna iskušenja sve dok ne pusti Jevreje sa Musaom iz Egipta. Nakon kuge, najezde skakavaca koji su uništili usjeve, zagađenosti rijeke Nil od koje je zavisila egipatska ekonomija i svih ostalih raznih iskušenja kojima su bili pogođeni faraonovi ljudi, oni su napokon rekli :

  • "O Musa, moli se, u naše ime, Gospodaru svome, onako kako ti je On naredio: ako nas oslobodiš nevolje, mi ćemo zaista vjerovati i s tobom sinove Israilove, sigurno, poslati" (Kur'an)

Prelazak preko mora[uredi | uredi izvor]

Jevreji su pušteni iz Egipatskog ropstva, ali su ipak Faraonovi ljudi krenuli za njima. I kada su bili nadomak mora, navodi se u Islamskim tradicionalnim izvorima da je Musau naređeno da udari štapom po moru na šta se more razdvojilo na dva dijela. Jevreji su prošli preko, a kada su to htjeli učiniti i faraonovi ljudi, more je se sručilo na njih i svi su se potušili.

Lutanje pustinjom i obećana zemlja[uredi | uredi izvor]

Rekonstrukcija putovanja Jevreja po pustinji nakon izlaska iz Egipta. Isralijat
  • 137. a potlačenom narodu dadosmo u naslijeđe istočne i zapadne krajeve zemlje koju smo blagoslovili, i lijepo obećanje Gospodara tvoga sinovima Israilovim bilo je ispunjeno - zato što su trpjeli, a sa zemljom sravnismo o­no što su faraon i narod njegov sagradili i o­no što su podigli.
  • 138. I Mi sinove Israilove preko mora prevedosmo, pa o­ni naiđoše na narod koji se klanjao kumirima svojim. "O Musa," - rekoše - "napravi i ti nama boga kao što i o­ni imaju bogove!" - "Vi ste, uistinu, narod koji nema pameti!" - reče o­n.
  • 139. "Zaista će biti poništeno o­no što ovi ispovijedaju i beskorisno će im biti o­no što rade.
  • 140. Zar da vam, pored Allaha, tražim drugog boga, o o­n vas je iznad ostalog svijeta uzdigao?"
  • 141. I pošto smo vas Mi od faraonovih ljudi izbavili, koji su vas neizmjerno mučili: mušku djecu su vašu ubijali, a žensku vam u životu ostavljali, to je bilo teško iskušenje od Gospodara vašeg -
  • 142. Mi odredismo da čas susreta sa Musaom bude kad se napuni trideset noći, i dopunismo ih još sa deset, pa se vrijeme koje je odredio Gospodar njegov ispuni za četrdeset noći. A Musa je bio rekao bratu svome Harunu: "Zastupaj me u narodu mome, i red pravi i ne slijedi puteve onih koji su smutljivci!"
  • 143. I kad Nam Musa dođe u određeno vrijeme, i kada mu Gospodar njegov progovori, o­n reče: "Gospodaru moj, ukaži mi se da Te vidim!" - "Ne možeš Me vidjeti" - reče - "ali pogledaj u o­no brdo, pa ako o­no ostane na svom mjestu, vidjećeš Me!" I kad se Gospodar njegov o­nome brdu otkri, o­n ga sa zemljom sravni, a Musa se o­nesviješćen strovali. Čim se osvijesti, reče: "Hvaljen neka si! Kajem Ti se, ja sam vjernik prvi!"
  • 144. "O Musa,"- reče o­n - "Ja sam tebe odlikovao nad ostalim svijetom poslanstvom svojim i govorom Svojim. Ono što ti dajem uzmi i zahvalan budi!"
  • 145. I Mi mu na pločama napisasmo pouku za sve, i objašnjenje za svašta. "Primi ih svojski, a narodu svome zapovijedi da se pridržava o­noga što je u njima ljepše!" A pokazaću vam i zemlju grješnika.
  • 146. Odvratiću od znamenja Mojih o­ne koji se budu bez ikakva osnova na Zemlji oholili. I kakav god o­ni dokaz vide neće ga vjerovati: ako vide Pravi put - neće ga kao put prihvatiti, a ako vide stranputicu - kao put će je prihvatiti. To zato što će dokaze Naše poricati i što će prema njima ravnodušni biti.
  • 147. A o­nima koji dokaze naše ne budu priznavali i koji u susret na o­nome svijetu ne budu vjerovali, biće poništena djela njihova. Zar će biti drukčije kažnjeni nego kako su radili?
  • 148. I narod Musaov, poslije odlaska njegova, prihvati od nakita svoga kip teleta koje je rikalo. Zar nisu vidjeli da im o­no ne govori i da ih putem Pravim ne vodi? o­ni ga prihvatiše i prema sebi se ogriješiše.
  • 149. I pošto se poslije gorko pokajaše i uvidješe da su zabludjeli, o­ni rekoše: "Ako se Gospodar naš na nas ne sažali i ako nam ne oprosti, doista ćemo biti izgubljeni!"
  • 150. A kad se Musa srdit i žalostan narodu svome vrati, povika: "Kako ste tako ružno poslije odlaska moga postupili! Zašto ste požurili i o naređenje Gospodara svoga se oglušili?" - i ploče baci, i brata svoga za kosu dohvati i poče ga vući sebi. "O, sine majke moje," - reče Harun - "narod nije nimalo do mene držao i umalo me nije ubio; nemoj da mi se svete dušmani i ne smatraj mene jednim od o­nih koji su se prema sebi ogriješili."
  • 151. "Gospodaru moj," - zamoli Musa - "oprosti meni i bratu mome i učini da budemo pod okriljem Tvoje milosti, Ti si od milostivih najmilostiviji!"
  • 152. o­ne koji su tele prihvatili stići će kazna Gospodara njihova i poniženje još na ovome svijetu; tako Mi kažnjavamo o­ne koji kuju laži.
  • 153. A o­nima koji hrđava djela rade, pa se poslije pokaju i vjernici postanu, Gospodar tvoj će, poslije toga, sigurno, oprostiti i samilostan biti.
  • 154. I kad Musaova srdžba minu, o­n uze ploče na kojima je bilo ispisano uputstvo na Pravi put i milost za o­ne koji se Gospodara svoga boje.

(Kur'an, Al-A'raf, 137-154)

Nakon lutanja pustinjom i nomadskog života pod vodstvom Musaa, Bog Jevrejima preko Musaa obećava Svetu zemlju prema kojoj su krenuli. Musa ipak ne stiže sa Jevrejima jer ga smrt zatiče nadomak svete zemlje, 1406. godine prije nove ere. Ibn Kesir u svome djelu "Kasasul Enbija" navodi da Musaa nakon njegove smrti nasljeđuje Jošua ibn Nun, njegov sluga. Pobjeđuje narod koji se nalazio u svetoj zemlji, uvodi Jevreje u nju. Kada je Musa umro imao je 120 godina.

Reference[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ www.Zainab.org (eng.)
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: