Bitka na Hendeku
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
| Bitka na "Hendeku" | |||
|---|---|---|---|
| Muslimansko-Kurejšijevskih ratova | |||
 Mapa bitke na Hendeku | |||
| Datum | Mart i April 627. | ||
| Lokacija | Okolina Medine | ||
| Ishod | Neuspješna opsada Medine, pobjeda Muslimana | ||
| Sukobljene strane | |||
| |||
| Komandanti | |||
| |||
| Vojne jedinice | |||
| |||
| Žrtve | |||
| |||
Bitka na Hendeku (arapski: معركة الخندق) poznata i kao Bitka Saveznika (غزوة الاحزاب), bila je dio sukoba između muslimana i Kurejšija, gdje su Kurejšije ovog puta krenule u ofanzivu i napredovale na muslimane koji su se branili u Medini kopajući rov oko svog naselja kao prijedlog Selmana Farisija.[1] Bitka, koja se odigrala 627. i koja je trajala oko dvije sedmice,[2] je bila olako vođena, pri čemu se navodi da su muslimani izgubili pet do šest boraca, a Kurejšije tri.[2]
Kurejšije, zbog sve većeg uspjeha muslimana kako na bojnom, tako i na političkom polju, te priliva Arapa u mislimanske redove, odlučili su da zauzmu muslimansku državu-grad, Medinu. Kurejšije kao jedno od najjačih, najprestižnijih, te najutjecajnijih plemena na arapskom poluotoku, okuplja ispod svoje zastave i druga plemena. Pleme Benu Nadir, koje je prethodno bilo neprijateljski nastrojeno protiv muslimana, te u više navrata prekršilo sporazum sklopljen s muslimanima je sudjelovalo u napadu na Medinu. Pod kurejšijskom zastavom, savezničke snage su okupile oko 10.000 ljudi, uključujući plemena Benu Gatafana, Benu Sulejma i Benu Ešdža.[3]
S druge strane, Muhammed je, saznavši za predstojeći napad, poslušao savjet Salmana Farisija da naredi svojim sljedbenicima da iskopaju duboki rov kako bi spriječio njihovo kretanje. Benu Kurejza, jevrejsko pleme im je pomoglo, međuostalom, pozajmivši im opremu za kopanje. Kada su se Kurejšije približili, nisu bili upoznati sa ovom taktikom i borili su se da prođu preko rova, ali bezuspješno. Kako se opsada odužila, a vrijeme pogoršalo, kurejšijski tabor gubi moral. Nakon otprilike dvije sedmice, Kurejšije, kao i njihovi saveznici se povlače[4]
Bitka je rezultirala kurejšijskom gubitku trgovačkog utjecaja, kao i gubitku prestiža. U muslimanskim izvorima se navodi da je melek Džibril, po naredbi Boga, posjetio a Muhameda, te mu prenio naredbu za napad na Benu Kurejz. Nakon kratke opsade, Benu Kurejz biva poražen, a njihova zemlja uzeta, te izdajice kažnjene.[5][6][7]
Naziv
[uredi | uredi izvor]Bitka je dobila ime po "rovu", ili hendeku , koji su iskopali muslimani pripremajući se za bitku kao čin odbrane. Riječ hendek (خَندَق) je arapski oblik srednjo-perzijske riječi kandag (کندگ; što znači "ono što je iskopano"). Danas nisu vidljivi tragovi ovog hendeka, ali oni koji posjete Medinu obilaze mjesto na kojem su se događali povremeni okršaji između muslimana i Kurejšija na hendeku.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Watt, William Montgomery (1961). Muhammad: Prophet and Statesman (jezik: engleski). Oxford University Press. str. 168. ISBN 978-0-19-881078-0.
- ^ a b Watt, William Montgomery (1961). Muhammad: Prophet and Statesman (jezik: engleski). Oxford University Press. str. 169. ISBN 978-0-19-881078-0.
- ^ Watt, William Montgomery (1961). Muhammad: Prophet and Statesman (jezik: engleski). Oxford University Press. str. 166–167. ISBN 978-0-19-881078-0.
- ^ The encyclopaedia of Islam. 7. Mif - Naz. Leiden. 1993. str. 370. ISBN 978-90-04-09419-2.
- ^ Hoyland, Robert G. (2015). In God's Path: The Arab Conquests and the Creation of an Islamic Empire (jezik: engleski). Oxford University Press. ISBN 978-0-19-991636-8.
- ^ Sharkey, Heather J. (2017-04-03). A History of Muslims, Christians, and Jews in the Middle East (jezik: engleski). Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-76937-2.
- ^ Spellberg, Denise A. (1994). Politics, Gender, and the Islamic Past: The Legacy of 'A'isha Bint Abi Bakr (jezik: engleski). Columbia University Press. ISBN 978-0-231-07999-0.