Liban

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Liban
الجمهوريّة اللبنانيّة
Al Jumhuriyah Al Lubnaniyah
Zastava Libana Grb Libana
Zastava Grb
HimnaKoullouna Lilouataan Lil Oula Lil Alam

Položaj Libana
Glavni grad Bejrut
Službeni jezik arapski
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Michel Aoun
 -  Predsjednik vlade Tammam Salam
Nezavisnost 22. novembar 1944 
Površina
 -  Ukupno 10.452 (161.)
 -  Vode (%) 1,6
Stanovništvo
 -  Ukupno 3.826.018 (123.)
 -  Gustoća stanovništva 358/km2 
Valuta Libanska funta
Vremenska zona +2, ljeti +3
Internetska domena .lb
Pozivni broj 961

Liban (također Libanon), službeno Libanska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom.

Historija[uredi | uredi izvor]

Od početka 15. vijeka do kraja prvog svjetskog rata Libanon je bio dio Osmanskog Carstva. Pod pritiskom zapadnih zemalja Porta je u drugoj polovini 19. vijeka dala autonomiju Libanonu u kojem je tada većinu činilo kršćansko maronitsko stanovništvo. Nakon raspada Carstva Liga naroda dodijelila je Libanon Francuskoj kao mandatno područje. Današnje političko uređenje države i kvote pojedinih religijsko-etničkih grupa u vlasti potiču iz tog doba i pokušaj su smanjenja tenzija među narodima i vjerama u zemlji.

Nakon drugog svjetskog rata Liban je postao nezavisna republika. U 1960-ima doživio je ekonomsku ekspanziju sa snažnim finansijskim sektorom i turizmom koncentrisanim u Bejrutu. Osjetljiva međunacionalna ravnoteža narušena je u 70-ima nakon što je Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) premjestila svoj stožer u Libanon. Od 1975. do 1990. trajao je građanski rat u kojem su učestvovale islamske i hrišćanske frakcije (najznačajnije su bile hrišćanska Falanga, te arapski PLO i Hezbolah) povremeno potpomognute susjedima Sirijom i Izraelom.

Početkom 90-ih uspostavljena je djelomična politička stabilnost, ali sirijske vojne snage još su uvijek stacionirane na libanonskom teritoriju i Sirija ima velik uticaj u političkom životu zemlje. U posljednjih nekoliko mjeseci u nizu javnih protesta građani svih vjera izrazili su želju za povlačenjem Sirije iz Libanona.

Vlada[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Guvernerati Libana

Liban je podjeljen na 6 guvernerata.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Zemlja se sastoji od nekoliko regija koje se pružaju paralelno s obalom: uska obalna ravnica koja se proširuje oko gradova Tripolija, Bejruta i Tira (Sura), zatim planinski lanac Libanon po kojem je zemlja dobila ime (najviša tačka Qurnat as-Sawda' 3.088 m), dolina Bekaa, te gorje Anti-Libanon koje čini granicu sa Sirijom.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Uslužni sektor (finansije i turizam) tradicionalno igra najveću ulogu u libanonskoj privredi. Zemlja vodi politiku privrednog otvaranja prema inostranstvu, ali opterećuju je proračunski manjkovi, visoki vanjski dug i nezaposlenost. BDP je u 2003. bio 4.800 USD po stanovniku mjereno PPP-om.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Libanon je etnički i vjerski heterogen. Pitanje udjela pojedinih vjera i naroda u ukupnom stanovništvu politički je osjetljivo pa službenih popisa stanovništva nije bilo od 1932. Pretpostavlja se da većinu čine Arapi muslimani, a među kršćanima najznačajniji su Maroniti, povezani s Katoličkom crkvom, ali s vlastitim patrijarhom i liturgijom. Brojni su i Druzi čija je religija bliska Islamu i koji sebe smatraju Arapima. Postoji jako mala grupa Jevreja, koji uglavnom žive u istočnom dijelu Bejruta. Također tu živi i mali broj Kurda (manje od 1% ukupnog stanovništva).

U posljednjih pola vijeka veliki broj Libanaca, naročito kršćana, emigrirao je u zemlje zapada. Smatra se da oko 15 miliona ljudi libanonskog porijekla živi širom svijeta.

Oko 360.000 palestinskih izbjeglica je registrovano u Libanu, ali prema nekim podacima Visokog Komesarijata za izbjeglice Ujedinjenih nacija pretpostavlja se da je njihov stvarni broj puno manji i da je u Libanu trenutno oko 160.000 do 225.000 palestinskih izbjeglica.

Urbano stanovništvo, uglavnom koncentrisano u Bejrutu i oko planine Liban, je poznato po svom poslovnom duhu. Dugogodišnje migracije i stalna putovanja i razmještanja po svijetu, doveli su do toga da poslovni ljudi Libanona imaju kontakte širom svijeta, od Sjeverne i Južne Amerike do Evrope, država Perzijskog zaliva i Afrike. Libanon, u poređenju sa ostatkom arapskog svijeta, ima veliki broj stanovništva sa visokom stručnom spremom.

Kultura[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]