Sredozemlje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Mediteran)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Sredozemno more

Sredozemlje ili mediteran označava područje, koje se prostire oko Sredozemnog mora, sâmo Sredozemno more i sva njegova ostrva. Zemlje koje gravitiraju ovom području zovu se mediteranske zemlje. Neke od ovih zemalja leže direktno na Mediteranu, neke izlaze tek djelimično na njegovu obalu, dok neke opet nemaju nikakvog fizičkog dodira sa morem, ali mu historijsko-kulturološki ipak pripadaju.

Historija ovog dijela svijeta poznaje nekoliko tipova i kriterija razgraničavanja zemalja mediteranskog područja. Uglavnom je riječ o geografskim, historijskim, kulturnim, političkim, mentalnim, ali i klimatskim kriterijima. Jedan od najstarijih kriterija, kojima se označava područje Mediterana je rasprostranjenost masline, o čemu u svom poznatom "Mediteranskom brevijaru" piše i Predrag Matvejević, bosanskohercegovački slavist, humanist i kulturnjak. Ova definicija uglavnom se poklapa sa klimatskim kriterijima, pri čemu se područje Mediterana izjednačuje sa područjem rasprostranjenosti sâme mediteranske klime. Kako stablo masline s jedne strane ipak ne raste svugdje (naprimjer u planinskim područjima Bosne i visoke Hercegovine), s druge pak strane ova područja leže itekako u samoj blizini Mediterana, stručnjaci se slažu da Mediteran obuhvata time i područja Bosne i Hercegovine (ili barem ona koja gravitiraju moru), mada nekim svojim odlikama nisu klasična područja Mediterana. Istovremeno stručnjaci su saglasni da neka geografska područja, koja klimatski i pripadaju možda Mediteranu i njegovoj klimi, geografski ipak odstupaju od klasičnih definicija mediteranskog područja, jer su prostorno veoma udaljeni od njega. To se prvenstveno odnosi na područja oko Crnog mora, te visoravan Zagros u Iranu.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Mediteran se pruža na području smještenom između 30° i 46° sjeverne širine, 9° zapadne i 38° istočne dužine. Najsjevernija tačka Mediterana je podnožje Alpa u italijanskoj regiji Veneto, najzapadnija tačka je Rt Roca u blizini Lisabona. Na istoku i jugu prijelazi prema Sirijskoj pustinji, odnosno Sahari označavaju prirodne granice, pri čemu je granica na jugu proizvoljna, jer pustinjska klima (naprimjer u blizini El Alameina i na sjeveru na Sinaju) dolazi u neposrednu blizinu obale.

Područje Mediterana prostire se na tri kontinenta i obuhvata Evropu, Afriku i Aziju. U Evropi su sljedeće zemlje s mediteranskim karakterom:Portugal, Španija, Francuska, Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Grčka i Turska, mini-države:Andora, Monako, San Marino i Vatikan, kao i ostrvske države Malta i Kipar. U azijskom dijelu Mediterana smještene su (osim Turske) još i: Sirija, Libanon, Izrael, Palestina i Jordan. U Africi mediteranskom pojasu pripadaju sjeverni dijelovi zemalja: Egipat, Libija, Tunis, Alžir i Maroko.

Klima[uredi | uredi izvor]

Karaketristični vjetrovi Mediterana:

Geologija[uredi | uredi izvor]

Reljef[uredi | uredi izvor]

Hidrografija[uredi | uredi izvor]

Vrste tla[uredi | uredi izvor]

Ekološki sistem[uredi | uredi izvor]

Smokva, uz maslinu simbol Mediterana

Flora[uredi | uredi izvor]

Fauna[uredi | uredi izvor]

Maritimni ekološki sistemi[uredi | uredi izvor]

Historija[uredi | uredi izvor]

Tragovi rimskog doba u Mogorjelu, Bosna i Hercegovina

Mediteran je kolijevka čovječanstva, čime se historija Mediterana svrstava u najstarije historije na svijetu.

Predhistorijsko doba[uredi | uredi izvor]

Antičko doba[uredi | uredi izvor]

Seobe naroda i rani srednji vijek[uredi | uredi izvor]

Visoki srednji vijek[uredi | uredi izvor]

Kasni srednji vijek[uredi | uredi izvor]

Rani novi vijek[uredi | uredi izvor]

19. vijek[uredi | uredi izvor]

20. vijek[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Etničke grupe i jezici[uredi | uredi izvor]

Demografski razvoj[uredi | uredi izvor]

Gradovi i metropole[uredi | uredi izvor]

Mediteran je s vremenom postao veoma urbanizirano područje planete Zemlje. Na svojim obalama i na svome području nalaze se neki od najvećih metropola ovog dijela svijeta (stanje: 2005): Istanbul (11,5 miliona), Madrid (6 miliona) i Alžir (5,5 miliona).

Aglomeracije sa preko milion stanovnika su:

U ovoj su listi samo neke od aglomeracija, koje se nalaze na Mediteranu, mada i ovdje postoje izuzeci: nedaleko od obale Mediterana su i Kairo (aglomeracija 17,5 miliona stanovnika), kao i Alepo i Damask u Siriji.

Religije[uredi | uredi izvor]

Politika[uredi | uredi izvor]

Državno uređenje i uprava[uredi | uredi izvor]

Konflikti i katastrofe[uredi | uredi izvor]

Strukturni problemi[uredi | uredi izvor]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Poljoprivreda[uredi | uredi izvor]

Zemljoradnja i šumarstvo[uredi | uredi izvor]

Rudna bogatstva[uredi | uredi izvor]

Industrija i zanat[uredi | uredi izvor]

Uslužni sektor[uredi | uredi izvor]

Turizam[uredi | uredi izvor]

Ostale uslužne djelatnosti[uredi | uredi izvor]

Promet[uredi | uredi izvor]

Pomorstvo[uredi | uredi izvor]

Željeznički promet[uredi | uredi izvor]

Cestovni promet[uredi | uredi izvor]

Zračni promet[uredi | uredi izvor]

Kultura[uredi | uredi izvor]

Umjetnost[uredi | uredi izvor]

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Trpeza[uredi | uredi izvor]

Mediteranska kuhinja označava kulturu spravljanja i uživanja u jelima u zemljama uz Sredozemno more.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Internet-web-browser.svg Nedovršeni članak Sredozemlje koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.