Velika rasjedna dolina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Mapa Velike rasjedne doline

Velika rasjedna dolina niz je neprekidnih geografskih tranšeja, ukupne dužine približno 6.000 kilometara. Ova rasjedna dolina ili, kako se još naziva, Veliki istočnoafrički rov prostire se od doline Beqaa u Libanu (Zapadna Azija) do Mozambika u jugoistočnoj Africi. Iako se naziv koristi u mnogim disciplinama, rijetko se koristi u geologiji jer se smatra nepreciznim spajanjem zasebnih, premda srodnih sistema riftova i rasjeda.

Danas se ovaj termin najčešće koristi za dolinu Istočnoafričkog rifta, granice divergentne ploče koja se proteže istočnom Afrikom, od Afričke trotačke prema jugu i u procesu je cijepanja Afričke ploče na dvije nove. Geolozi te početne ploče uglavnom nazivaju Nubijskom i Somalijskom.

Teoretske granice[uredi | uredi izvor]

Danas se ovi riftovi i rasjedi posmatraju kao zasebni, iako povezani, ali izvorno se smatralo da se Velika rasjedna dolina protezala od Libana na sjeveru do Mozambika na jugu, gdje je formirala jednu od dvije fiziografske cjeline Istočnoafričkih planina. Velika rasjedna dolina sadrži i ono što se danas naziva libanskim dijelom transformacije Mrtvog mora, dolinu rijeke Jordan, Crveno more i Istočnoafrički rift.[1] Ovi riftovi i rasjedi nastali su prije 35 miliona godina.

Afrika[uredi | uredi izvor]

Istočnoafrički rift sastoji se od dvije grane: zapadnog i istočnog rifta.

Zapadni rift, koji se naziva još i rift Albertina, graniči s nekim od najviših planina u Africi, uključujući planine Virunga, Mitumba i planinski lanac Rwenzori. Unutar tog rifta je i sistem jezera, od kojih su neka od najdubljih na svijetu (1.470 metara duboko Jezero Tanganjika).

Veći dio ovog područja unutar je granica nacionalnih parkova, poput Nacionalnog parka Virunga u Demokratskoj Republici Kongo, Nacionalnog parka Rwenzori i Nacionalnog parka kraljice Elizabete u Ugandi i Nacionalnog parka vulkana u Ruandi. Viktorijino jezero smatra se dijelom sistema dolina rasjeda iako zapravo leži između dvije grane rifta. Sva velika jezera u Africi nastala su kao rezultat stvaranja rasjeda, a većina ih je u rasjednoj dolini.

U Keniji je dolina najdublja sjeverno od Nairobija. Budući da jezera na istočnoj obali nemaju izlaz na more i obično su plitka, imaju visok udio minerala jer isparavanje vode ostavlja soli iza sebe. Naprimjer, jezero Magadi ima visoku koncentraciju sode (natrij-karbonat), a jezera Elmenteita, Bogoria i Nakuru sva su u velikoj mjeri alkalna, dok su slatkovodni izvori koji opskrbljuju jezero Naiwasha neophodni za održavanje njegove biološke raznolikosti.

Južni dio rasjedne doline sadrži i jezero Malawi, treće slatkovodno jezero na svijetu po dubini (706 m), koje odvaja visoravan Nyasa u sjevernom Mozambiku od Malavija, a završava u dolini rijeke Zambezi.

Azija[uredi | uredi izvor]

Najsjeverniji dijelovi rifta odgovaraju centralnom dijelu onoga što se danas naziva Rift Mrtvog mora. Ovaj srednji dio rifta tvori dolinu Beqaa u Libanu, odvajajući Liban od Antilibana. Južniji dio poznat je kao dolina Hula, koja razdvaja Galilejske planine od Golanske visoravni.[2]

U ovom dijelu izvire rijeka Jordan, koja protječe južno preko doline Hula i ulijeva se u Galilejsko jezero. Rift se zatim nastavlja na jug preko doline Jordana i Mrtvog mora na granici između Izraela i Jordana. Od Mrtvog mora prema jugu rift se prostire vadijem Arabah, zatim Akapskim zalivom i Crvenim morem.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Philip Briggs; Brian Blatt (15. 7. 2009). Ethiopia: the Bradt travel guide. Bradt Travel Guides. str. 450. ISBN 978-1-84162-284-2.
  2. ^ a b G. Yirgu; C. J. (Cindy J.) Ebinger; P. K. H. Maguire (2006). The Afar Volcanic Province Within the East African Rift System: Special Publication No 259. Geological Society. str. 306–307. ISBN 978-1-86239-196-3.