Idi na sadržaj

Latinska Amerika

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Položaj Latinske Amerike

Latinska Amerika (španski: América Latina) kao prostorni pojam, obuhvata dio Sjeverne (prostor južno od rijeke Rio Grande), Srednju i Južnu Ameriku. U geografskom smislu taj prostorni pojam odnosi se na dio sjevernog umjerenog pojasa, cijeli tropski pojas i južni umjereni pojas američkog kontinenta. Površina Latinske Amerika iznosi 19.197.000 kvadratnih kilometara, a broj stanovnika prelazi 580 miliona.

Kao kulturno-civilizacijski pojam, Latinska Amerika određena je prastarim naslijeđem starosijedilaca Indijanaca i historijskim tekovinama doseljenika sa Iberijskog poluostrva, odgojenih na staroj latinskoj civilizacijskoj osnovi prema kojoj je tim narodima dato ime latinski narodi.

Ova regija je bogata prirodnim resursima ali zbog nedovoljnog kapitala kao i zbog historijskih faktora spada u najnerazvijenije dijelove svijeta. Od prirodnih resursa koje posjeduje izdvajaju se željezo, ugalj i nafta. Industrija zemalja Latinske Amerike je slabo razvijena (prisutna je prehrambena, hemijska i tekstilna). Na hacijendama i latifundijama je zastupljena poljoprivreda. Trgovina se odvija najviše sa SAD-om, a potom sa Evropom.[1]

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Kao granica između Latinske Amerike i Angloamerike se uzima rijeka Rio Grande. Međutim, postoji više kriterija za određivanje granica između Sjeverne, Srednje i Južne Amerike. Po prirodno-geografskom kriteriju granica između Sjeverne i Južne Amerike je rječica Atrato na sjeveru Kolumbije jer ona dijeli prevlaku (kopneni most) od Anda. Kasnije se uzeo u obzir društveno-ekonomski kriterij po kojem se granica smješta na Darijenski zaliv(granicaPaname i Kolumbije), zatim i na Panamski zaliv, te na Tehuantepečku zavalu u srednjem Meksiku (širine 210 km i visine 207 m).[2]

Reljef

[uredi | uredi izvor]

Latinska Amerika se saastoji od šest glavnih geomorfoloških cjelina koje se razlikuju kako prema reljefu, tako i prema drugim prirodnim geografskim oblilježjima:

  1. Meksičko područje
  2. Kopneni most Srednje Amerike
  3. Antilska ostrva
  4. Brazilsko-gvajansko visočje
  5. Nizije Južne Amerike
  6. Andi

Klima Latinske Amerike je vrlo složena i odlikuje se izrazito velikom regionalnom ranolikošću. Na to su utjecali mnogo faktori. Jedan od najizraženijih faktora je planetarni položaj. Budući da je najveći dio Latinske Amerike smješten između 30 stepenisjeverne geografske širine i 55 stepeni južne geografske širine to se na njenom prostoru smjenjuju klimatske zone od sjeverne suptorposke i tropskih do južne subpolarne. Pri tome je vrlo značajno istači da je najveći dio prostora Latinske Amerike u tropskoj zoni.

Meksiko Sierra Madre Čile Atacama Argentina Perito Moreno Meksiko Sechura Čile Andi Honduras Lempira Bolivija Uyuni

Politička podjela

[uredi | uredi izvor]

Latinska Amerika se sastoji od 20 nezavisnih država i 4 protektorata.

ZastavaDžavaPovršinaStanovništvoGlavni grad
Nezavisne države
ArgentinaArgentina2.780.40041.660.417Buenos Aires
BolivijaBolivija1.098.58110.461.053La Paz
BrazilBrazil8.515.767201.032.714Brasília
ČileČile756.09617.556.815Santiago de Chile
KolumbijaKolumbija1.141.74847.387.109Bogotá
KostarikaKostarika51.1004.667.096San José
KubaKuba109.88411.061.886Havana
Dominikanska RepublikaDominikanska Republika48.44210.219.630Santo Domingo
EkvadorEkvador283.56015.439.429Quito
El SalvadorEl Salvador21.0406.108.590San Salvador
GvatemalaGvatemala108.88915.438.384Guatemala City
HaitiHaiti27.7509.996.731Port-au-Prince
HondurasHonduras112.4928.555.072Tegucigalpa
MeksikoMeksiko1.972.550118.395.054Ciudad de México
NikaragvaNikaragva130.3755.788.531Managua
PanamaPanama75.5173.661.868Panama City
ParagvajParagvaj406.7526.800.284Asunción
PeruPeru1.285.21630.475.144Lima
UrugvajUrugvaj176.2153.324.460Montevideo
VenecuelaVenecuela916.44531.648.930Caracas
Protektorati
Francuska GvajanaFrancuska Gvajana83,534250,109Cayenne
GuadeloupeGuadeloupe1,628405,739Basse-Terre
MartiniqueMartinique1,128386,486Fort-de-France
PortorikoPortoriko9,1043,615,086San Juan

Reference

[uredi | uredi izvor]