Dominikanska Republika

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dominikanska Republika
República Dominicana
Zastava Dominikanske Republike Grb Dominikanske Republike
Zastava Grb
Himna"Quisqueyanos valientes"
("Hrabri sinovi Quisqueya")

Položaj Dominikanske Republike na karti
Položaj Dominikanske Republike
Glavni grad Santo Domingo
Službeni jezik španski
Državno uređenje  
Leonel Fernández
Rafael Albuquerque de Castro
Zakonodavstvo  
Nezavisnost 27. februar 1844. (od Haitija
Površina
• Ukupno
48,442 km2 (130.)
• Vode (%)
1.6
Stanovništvo
• Ukupno
9.478.612[1] Popis 2010 (87.)
182/km2 
Valuta Dominikanski peso (DOP)
Vremenska zona UTC-4
Pozivni broj +1-809 i +1-829
Internetska domena .do

Dominikanska Republika je država u Karipskom moru. Zauzima dvije trećine istočnog dijela ostrva Hispaniola i graniči sa Haitijem. Dominikansku Republiku često miješaju sa Dominikom, također državom u Karipskom moru.

Historija[uredi | uredi izvor]

Ostrvo Hispaniola otkrio je Kristofor Kolumbo 1492. Narod Arawak, koji je naseljavao ostrvo, je ubrzo istrijebljen. Od 1503. godine Španci dovoze na ostrvo crnce-robove. Francuzi i španci su 1697. godine podijelili ostrvo. 1795. godine Španija se odrekla svog dijela ostrva. 1822-1844 cijel je ostrvo Hispaniola ujedinio pod svojom vlašću Jean Pierre Boyer. 1844. godine Dominikanska Republika, gdje su u većini bili mulati, se ponovno odvojio. 1930-1961, diktatorski je vladao Rafael Leonidas Trujillo, sve dok nije ubijen u atentatu.1965 SAD su vojnom intervencijom spriječili da izabrani predsjednik Juan Bosch Gavino zavlada. Rezultat američkog upletanja bila je diktatura Joaquina Vidella Balaguere, 1966-1978.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Predsjednik republike je i šef države i predsjednik vlade. Predsjednik i potpredsjednik se biraju svake 4 godine.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Dominikanska Republika se dijeli na 29 provincija i jedan distrikt.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Glavni i najveći grad je Santo Domingo. Dominikanska Republika ima kopnenu granicu samo sa Haitijem.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Ekonomija se uglavnom oslanja na turizam. Nezaposlenost je 1999. bila 13,8%.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Od ranih 1960ih velik broj stanovnika emigrirao je u Sjedinjene Američke Države. Dominikanci su danas u SAD-u, od svih nacionalnih manjina, najveća latino grupa.

Dobna struktura:

  • 0-14 godina: 34% (muški 1,486,902; žene 1,422,977)
  • 15-64 godina: 61% (muški 2,609,934; žene 2,518,330)
  • 65 godina i više: 5% (muški 192,254; žene 212,136) (2000, približno.)
  • Prirodni prirast:1.64% (2000, približno)

Kultura[uredi | uredi izvor]

U Dominikanskoj Republici glavna vjera je katolicizam. Vjerska tolerancija je velika.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Official census data. "Dominican Republic Census data"

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]