Trinidad i Tobago

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Republika Trinidad i Tobago
Republic of Trinidad and Tobago
Zastava Trinidada i Tobaga Grb Trinidada i Tobaga
Zastava Grb
Himna"Forged From The Love of Liberty"

Položaj Trinidada i Tobaga na karti
Položaj Trinidada i Tobaga
Glavni grad Port of Spain
Službeni jezik engleski
Državno uređenje  
• Predsjednik
Paula-Mae Weekes
• Premijer
Keith Rowley
Zakonodavstvo  
Nezavisnost 31. august 1962 
Površina
• Ukupno
5,128 km2 (172.)
Stanovništvo
• Ukupno
1,305,000 (152.)
207.8/km2 
Valuta dolar trinidada i tobaga
Vremenska zona UTC -4
Pozivni broj +868
Internetska domena .tt

Trinidad i Tobago je država u južnom dijelu Karipskog mora, uz obalu Venecuele. Sastoji se od dva ostrva, Trinidad (4828 km2) i Tobago (300 km2).

Historija[uredi | uredi izvor]

Ostrvo Trinidad otkrio je Kristofor Kolumbo 31. jula 1498. Tobago je također otkrio Kolumbo 1498. Isprva se zvao Bella Forma, a kasnije je preimenovan u Tobago. Za razliku od Trinidada, Tobago je konstantno mijenjao vlasnika u ratovima između Francuske, Holandije i Engleske. Pariskim mirom 1763, Tobago je Francuska ustupila Velikoj Britaniji. Od 1814 (Pariski mir) Tobago je u stalnom britanskom posjedu.

Nakon pobjede Britanaca nad udruženom francusko-španskom flotom, u bitki kod Sao Vicentea, 14. februara 1797, Britanci su okupirali Trinidad. Francuzi su se odrekli Trinidada 1802 (Amienski mir).

Od 1889 Trinidad i Tobago je zajedničko ime kolonije u vlasništvu Velike Britanije. 1958 Trinidad i Tobago postaje član Zapadnoindijske Federacije, a 1962 je proglasio samostalnost. Stranka People's National Movement, PNM, je pobijedila na izborima a njen čelnik Eric Eustace Williams, postao prvi premijer 1962-1981. Trinidad i Tobago je 1962 pristupio Commonwealthu.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Trinidad i Tobago je naziv za skupinu otoka koji pripadaju jugoistočnim Antilima. Trinidad i Tobago je najmanje udaljen od Venecuele, svega 11 km.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Na ostrvu Trinidad razvile su se velike plantaže šećerne trske.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Dobna struktura:

  • 0-14 godina: 25% (muški 151,736; žene 146,135)
  • 15-64 godina: 68% (muški 410,668; žene 389,303)
  • 65 godina i više: 7% (muški 34,559; žene 43,122) (2000, procjena)

Uz službeni engleski jezik, govori se i hindski jezik, španski jezik, francuski jezik i kineski jezik.

Historijsko stanovništvo Starosjedioci na ostrvu su bila indijanska plemena Arawak i Karibi. Od 1532 Španci su počeli indijance zarobljavati, pretvarati u robove i odvoditi na rad na druga ostrva u Karipskom moru. Od 1592 Španci su trajno prisutni na ostrvu. Antonio de Berrio je iste godine ostrvo Trinidad službeno proglasio posjedom Španije. Većinu stanovnika ostrva su činili uglavnom domaći robovi i crnci iz Afrike. Nakon ukidanja ropstva na ostrvu 1843, došlo je do uvoza jeftine radne snage iz Indije.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]