Maldivi
Maldivi ދިވެހިރާއްޖޭގެ ޖުމުހޫރިއްޔާ Divehi Rājje ge Jumhuriyyā |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Himna: Gavmii mi ekuverikan matii tibegen kuriime salaam |
||||||
![]() Položaj Maldiva
|
||||||
Glavni grad | Malé |
|||||
Službeni jezik | Divehi | |||||
Državno uređenje | ||||||
• Predsjednik |
Mohamed Muizzu | |||||
Zakonodavstvo | ||||||
Nezavisnost | 26. juli 1965 od Velike Britanije | |||||
Površina | ||||||
• Ukupno |
298 km2 (204.) | |||||
- | ||||||
Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
298.842 (176.) | |||||
• Gustoća |
1105/km2 | |||||
Valuta | rupija | |||||
Vremenska zona | +5 | |||||
Pozivni broj | 960 | |||||
Internetska domena | .mv |
Maldivi, Maledivi ili službeno Republika Maldivi su ostrvska država u Indijskom okeanu,[1] jugozapadno od Indijskog poluostrva. Sastoje se od oko 1200 ostrva grupiranih u 26 atola, među kojima je oko 200 naseljenih, a daljnjih 80 se koristi samo za turizam. Službena religija je islam, a jezik većine stanovništva je divehi, indoevropski jezik srodan singaleškom, glavnom jeziku Šri Lanke. Maldivi su pretrpjeli značajnu štetu u tsunamiju u Indijskom okeanu u decembru 2004.

Historija
[uredi | uredi izvor]Maldivi su bili kolonija Velike Britanije. Nezavisnost su stekli 26. jula 1965, a postala su republika 11. novembra 1968. Ovo otočje je bio sultanat do 12. stoljeća, a postaju britanski protektorat 1887. godine. Predsjednik Maumoon Abdul Gayoom dominirao je političkom scenom Maldiva 30 godina, te je bio izabran za šest uzastopnih mandata na jednostranačkim referendumima. Nakon političkih demonstracija u glavnom gradu Maleu 2003. godine, Gayoom i njegova vlada su se obavezali da će krenuti u proces liberalizacije i demokratskih reformi, uključujući reprezentativniji politički sistem i proširene političke slobode. Političke stranke su legalizovane 2005.[1]
Geografija
[uredi | uredi izvor]Nalazi se u sjevernom dijelu Indijskog okeana, jugozapadno od Šri Lanke. Nalazi se u sjevernom dijelu Indijskog okeana, jugozapadno od Šri Lanke. Sa površinom od 298 km² i oko 380.000 hiljada stanovnika sastoji se od 2000 ostrva od kojih je 230 naseljeno. Najviši vrh ove države je 2,5 metara. Klima je tropska-monsunska.
Ime zemlje nosi značenje "hiljadu ostrva". Neki naučnici vjeruju da naziv "Maldivi" potiče od sanskritskog maladvipa, što znači "vijenac ostrva", ili od "mahila dvipa", što znači "ostrvo žena". 26 atola obuhvata teritoriju od 1192 malih ostrva, od kojih je otprilike 200 naseljeno. Površina zemljišta je 300 km2 ili oko 1,7 puta veća od veličine Washington D.C.-a u Sjedinjenim Američkim Državama.[2]
Poljoprivreda
[uredi | uredi izvor]Maldivi su slabo razvijena zemlja. Najviše se bazira na ribolovu, osim toga gaji se: kokos, kukuruz, maniok, agrumi, šećerna trska. Privreda se temelji na turizmu i ribarstvu.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Službene turističke informacije
- Predsjednički Ured
- Maldivi na CIA World Factbook
- Maldivi iz UCB Libraries GovPubs
- Maldivi na Curlie
- Maldives sa BBC News
Nedovršeni članak Maldivi koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b Maldives (jezik: engleski), Central Intelligence Agency, 19. 2. 2025, pristupljeno 22. 2. 2025
- ^ "Maldives - New World Encyclopedia". www.newworldencyclopedia.org. Pristupljeno 11. 4. 2025.