Indonezija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Republika Indonezija
Indonezija
Zastava Indonezije Grb Indonezije
Zastava Grb
Himna"Indonesia Raya"

Položaj Indonezije na karti
Položaj Indonezije
Glavni grad Džakarta
Službeni jezik indonezijski
Državno uređenje  
• Predsjednik
Joko Widodo
• Predsjednik vlade
Zakonodavstvo  
Nezavisnost 1945 
Površina
• Ukupno
1.904.569 km2 (15.)
• Vode (%)
4,85
Stanovništvo
• Ukupno
237.556.000 (4.)
123,7/km2 
BDP (PKM) 2010.
• Ukupno
706,735 milijardi $ 
4.394 $ 
Gini (2002) 34,3 (108)
HDI (2010.) Povećanje 0.600[1] 
Valuta Rupija
Vremenska zona od +7 do +9
Pozivni broj 62
Internetska domena .id

Indonezija (indonezijski: Republik Indonesia), službeno Republika Indonezija, transkontinentalna je unitarna suverena država, koja je većim dijelom u jugoistočnoj Aziji, a manjim u Okeaniji. Smještena između Indijskog i Tihog okeana, Indonezija je najveća svjetska ostrvska država s više od 17.000 ostrva.[2] Površinom od 1.904.569 km2 14. je najveća država svijeta u smislu kopnene površine i 7. najveća ako se pored kopnene u obzir uzme i površina mora koje joj pripada.[3] Sa preko 261 miliona stanovnika Indonezija je 4. najmnogoljudnija država svijeta, najbrojnija austronezijska nacija i najmnogoljudnija država sa muslimanskom većinom.[4] Java je najnaseljenije svjetsko ostrvo i prihvata više od polovine stanovništva Indonezije.

Predsjednička je i ustavna republika sa izabranim parlamentom. Administrativno se sastoji od 34 pokrajine od kojih je 5 sa specijalnim statusom. Glavni i najveći grad Indonezije je Jakarta, drugo najmnogoljudnije urbano područje na svijetu i jedno od najgušće naseljenih mjesta na Zemlji.

Dijeli kopnenu granicu sa Papuom Novom Gvinejom, Istočnim Timorom i istočnim dijelom Malezije. Ostale susjedne zemlje su: Singapur, Vijetnam, Filipini, Australija, Palau i indijska ostrva Andamani i Nikobari. Uprkos velikom broju stanovnika i gusto naseljenim regijama, Indonezija posjeduje ogromna prostranstva divljine koja su poznata po visokom stepenu biodiverziteta. Indonezija je bogata prirodnim resursima kao što su; nafta i prirodni gas, kalaj, bakar i zlato. Poljoprivredna proizvodnja se uglavnom zasniva na proizvodnji riže, palminog ulja, čaja, kafe, kakaoa, ljekovito bilja, različitih vrsta začina i Kaučuka. Glavni trgovinski partneri Indonezije su Kina, SAD, Japan, Singapur i Indija.

Historija Indonezije obiluje uticajima različitih svjetskih sila koje su područje Indonezije smatrale zanimljivim uglavnom zbog njenih prirodnih resursa. Već tokom 7. vijeka bila je važno trgovačko područje kada je tokom perioda Šrividžaja a potom i Madžapahita bila raširena trgovina s kineskim dinastijama i indijskim kraljevstvima. Lokalni vladari su postepeno potpadali pod strane kulturne, vjerske i političke uticaje tokom procvata hindu i budistička kraljevstava. Sa muslimanskim trgovcima na područje Indonezije dolazi i islam, dok su evropske sile tokom perioda kolonizacije donijele kršćanstvo i borile se jedna protiv druge kako bi monopolizirale trgovinu na ostrvima začina Malukua u doba Velikih geografskih otkrića. Indonezija je iskusila dug period holandskog kolonijalizma koji je započeo sa područjem Amboine i Batavije, na kraju obuhvatajući čitav arhipelag uključujući i Timor i Zapadnu Novu Gvineju, uz prekide i povremenu portugalsku, francusku i britansku vladavinu. Tokom dekolonizacije Azije nakon drugog svjetskog rata, Indonezija je pod vodstvom Sukarna objavila nezavisnost i postigla punu nezavisnost 1949. godine nakon oružanog i diplomatskog sukoba s Holandijom.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Ime Indonezija izvedeno je od latinske riječi Indus i grčke riječi nesos, koja znači "ostrvo". Ime datira iz 18. stoljeća, mnogo prije formiranja nezavisne Indonezije.

Historija[uredi | uredi izvor]

Sukarno, osnivač Indonezije

Historija Indonezije seže do 2500. godine p. n. e. kada na Javi i Sumatri nastaje više država potaknutih trgovinskom razmjenom.

Najraniji dokazi o postojanju islama datiraju od 13. vijeka, i to na Sjevernoj Sumatri.

Od 1511. godine počinje kolonijalno razdoblje indonezijske historije kada je zauzimaju Portugalci, a nešto kasnije Englezi i Holanđani. Kolonijalno razdoblje prestaje završetkom drugog svjetskog rata 1945. godine kada su Indonežani proglasili nezavisnost, a Sukarno postao prvi predsjednik. Njegov nasljednik, bivši general Suharto obilježio je noviju historiju, zaustavivši privredno propadanje.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Karta Indonezije

Indonezija je smještena u Malajskom arhipelagu, najvećem arhipelagu na svijetu, između Indokine i Australije, te između Indijskog i Tihog okeana. Blizina ekvatora utječe na klimu u Indoneziji, tako da temperature u nizinama dostižu vrlo visoke vrijednosti dok je u visinskim predjelima nešto hladnije. U Indoneziji postoji oko 130 aktivnih vulkana.[5]

Vlada[uredi | uredi izvor]

Indonezija je višestranačka republika s dva zakonodavna doma. U parlamentu su u 2014. bile zastupljene sljedeće stranke: Demokrasi Indonesia Perjuangan (PDI-P), Majelis Permusyawaratan Rakyat, Partai Amanat Nasional (PAN), Partai Kebangkitan Bangsa (PKB), Partai Persatuan Pembangunan (PPP), Hanura, Partai Keadilan Sejahtera (PKS).[6]

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Administrativno, Indonezija se sastoji od 34 pokrajine, od kojih 5 ima poseban status.

Administrativna podjela Indonezije

Privreda[uredi | uredi izvor]

Indonezija je druga zemlja po izvozu zemnog plina. Glavne poljoprivredne kulture su riža, čaj, začini itd. Industrijski sektor učestvuje u BDP sa 46,4% (2010). Indonezijska privreda se u posljednje vrijeme oporavlja od posljedica azijske finansijske krize iz 1998. godine. Država još uvijek igra značajnu, iako sve manju, ulogu u privredi. BDP (bruto društveni prihod) po glavi stanovnika (po paritetu kupovne moći) iznosi oko 3200 američkih dolara, sa stopom rasta od 4,8% godišnje u 2004. Indonezija je svrtstana u grupu Sljedećih jedanaest, u smislu razvoja privrede.

Nauka i tehnologija[uredi | uredi izvor]

LAPAN je indonežanski institut za aeronautička i svemirska istraživanja

Nacionalni Institut aeronautike i svemirskih istraživanja (Indonežanski: Lembaga Penerbangan dan Antariksa Nasional/LAPAN) je svemirska agencija indonežanske vlade. Osnovana je 27. novembra 1964. od strane bivšeg indonežanskog predsjednika Suharto-a nakon jednogodišnjeg postojanja neformalne organizacije agencije za istraživanje svemira.

LAPAN je odgovoran za dugoročna civilna i vojna aeronautička istraživanja. Više od dvije decenije ona upravlja sa satelitima, uglavnom telekomunikacionim, uključujući projekat Palapa satelita, koje je izgradio Hughes (sada dio Boeing Satellite Systems), i koji su lansirani iz SAD ili Francuske Gvajane pomoću raketnog sistema Delta ili Ariane 4, odnosno Ariane.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Djeca sa Balija

Indonezija je po broju stanovnika 4. zemlja u svijetu i najveća islamska zemlja. Indonežani pripadaju malajskoj grupi naroda. Dijele se na preko 100 etničkih grupa. Među njima su najbrojniji Javanci sa 45%, Sundi 13%, Malajci7% i Madurci 6%. Oko 87% indonežana su muslimami. Sa 195 miliona muslimana Indonezija je prva zemlja u svijetu po broju islamskih sljedbenika. Islam se raširio veoma brzo po ostrvlju od 14. vijeka dolaskom arapskih trgovaca iz Hadrameuta i indijski sa juga Indije. Hrišćana, uglavnom protestanti i katolici, čine 10% stanovništva. Hinduisti 2% i budisti 1% čine manji broj stanovništva.

Stanovništvo Indonezije dijeli se na brojne etničke grupe (788 pripadnika raznih naroda i plemena). Indonezijski jezik je maternji za relativno mali broj stanovnika države, ali je u širokoj upotrebi kao univerzalni drugi jezik. Najrasprostranjenija religija je Islam kojem pripada nešto više od četiri petine stanovnika (Indonezija je najmnogoljudnija zemlja s muslimanskom većinom). Prisutni su i Kršćanstvo, Hinduizam i Budizam.

Indonezija je bila jedna od država najteže pogođenih potresom i cunamijem 26. decembra 2004. godine. Na sjeveru Sumatre, u pokrajini Aceh poginulo je najmanje 220.000 ljudi.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Indonezija imo oko 300 etničkih grupa, čiji su se kulturni identiteti razvijali vijekovima, i bili pod uticajem indijske, arapske, kineske i evropske kulture.

Infrastruktura[uredi | uredi izvor]

Željeznice su uvedene u 1897. za vrijeme kolonizacije od strane Holandije.[7]

Razno[uredi | uredi izvor]

U Indoneziji je otkriven do sada najstariji prahistorijski pećinski crtež. Starost crteža je uranij-torij analizom procijenjena na oko 40.000 godina.[8]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Human Development Report 2010" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 8. 11. 2010. Pristupljeno 4. 11. 2010.
  2. ^ "Indonesia". CIA. Arhivirano s originala, 10. 12. 2008. Pristupljeno 30. 8. 2017.
  3. ^ Central Intelligence Agency (17. 10. 2006). "Rank Order Area". The World Factbook. US CIA, Washington, D.C. Arhivirano s originala, 9. 2. 2014. Pristupljeno 30. 8. 2017.
  4. ^ "Indonesia – Data". World Bank.
  5. ^ Riese, Ulrich (28. 11. 2017). "Bali-Touristen können kostenlos umbuchen" (jezik: njemački). Frankfurter Allgemeine Zeitung. Pristupljeno 1. 12. 2017.
  6. ^ Mühlbauer, Peter (10. 5. 2017). "Indonesien: Gouverneur wegen Gotteslästerung verurteilt". Telepolis (jezik: njemački). Heise Verlag. Pristupljeno 1. 12. 2017.
  7. ^ "Mit offenen Karten" (jezik: njemački). ARTE TV. 5. 9. 2015.
  8. ^ Weltweit ältestes Kunstwerk in indonesischer Höhle entdeckt[mrtav link]gilli.com, objavljeno 9.10.14; prsitupljeno: 9.10.14 (de)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Vlada
Opće informacije