Togo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Republika Togo
République Togolaise
Zastava {{{ime_genitiv}}} Grb {{{ime_genitiv}}}
Zastava Grb
Himna"Salut à toi, pays de nos aïeux"

Glavni grad Lomé
Službeni jezik francuski
Državno uređenje  
• Predsjednik
Faure Gnassingbé
• Predsjednik vlade
Victoire Tomegah Dogbé
Nezavisnost Od Francuske 27. aprila 1960
Površina
• Ukupno
56.785 km2 (122.)
• Vode (%)
5
Stanovništvo
• Ukupno
5.556.812 (124.)
98/km2 
Valuta CFA franak (100 centima)
Vremenska zona UTC
Internetska domena .tg
Pozivni broj 228

Togo, službeno Togoanska republika (francuski: République togolaise) je država u zapadnoj Africi koja graniči sa Ganom na zapadu, Beninom na istoku i Burkinom Faso na sjeveru. Zemlja se proteže južno do Gvinejskog zaliva gdje se nalazi glavni grad Lomé. Togo obuhvata 57.000 km², što ga čini jednom od najmanjih zemalja u Africi sa otprilike 7,9 miliona stanovnika kao i jednom od najužih zemalja na svijetu sa širinom manjom od 115 km između Gane i Benina.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Zemlja je svoje ime dobila po gradu Togoville, kada je Gustav Nachtigal 5. jula 1884. godine sa šefom grada Mlapom III potpisao ugovor od kojeg je Njemačko carstvo preuzelo vlasništvo nad onim zemljom. Tada je nastala njemačka kolonija Togoland.[1] Ime Togo prevedeno je s evejskog jezika što znači "iza rijeke".

Od 16. do 18. vijeka, priobalno područje bilo je glavno trgovačko središte za Evropljane koji su kupovali robove, čime su Togo i okolne regije stekli naziv "Obala robova".

Historija[uredi | uredi izvor]

Ne zna se tačno historija Toga prije dolaska Portugalaca krajem 15. vijeka. Danska je tražila pravo nad Togom u 18. vijeku, ali je Njemačka 1884. potpisala dogovor sa lokalnim kraljem Mlapom III. i tako je Togo postao njemačka kolonija. Kolonija je nazvana po gradu Togo (sada Togoville) gdje je sporazum potpisan. Nijemci su doprinijeli unaprijeđivanju kultiviranja glavnih izvoznih sirovina (kakao, kahva i pamuk), i razvitku infrastrukture. 1914. godine je Togo okupiran i podijeljen od strane Francuske i Velike Britanije, da bi nakon Prvog svjetskog rata postao engleska kolonija. Togo je stekao nezavisnost 27. aprila 1960. godine.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Podjeljena na 5 okruga:

  • Savanes
  • Kara
  • Centrale
  • Plateaux
  • Maritime

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se na zapadu Afrike i izlazi na Gvinejski zaliv. Reljef zemlje je nizijski u primorju, a na drugim djelovima visoravni. Klima spada pod ekvatorijalnu. Biljna bogatstva su drvo, savane te polupustinje. Kolebanja temperature od 20 do 26 stepeni. Najviši vrh je 985 metara.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Togo je slabo razvijena zemlja. Veliki učesnici kapitala u zemlji su Francuska i Njemačka. Za vrijeme 1981-1985 najveće investicije su bile uložene u industriju i poljoprivredu. Najviše je zaposleno u poljoprivredi, te u industriji i rudarstvu. Poljoprivreda je uglavnom primitivna obrada. Uzgaja se kukuruz, maniok, pamuk, uljna palma, krompir, banane i agrumi. Rude: fosfat, željezo, boksit.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Ima oko 4,3 miliona stanovnika. Grupe: Eve, Kabre, Gurma i Volti. Jezici: francuski, kabra i dr.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Y, Dr (2019-04-17). "Why the Name: Togo?". African Heritage (jezik: engleski). Pristupljeno 2021-06-26.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]