Madagaskar

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Republika Madagaskar
Repoblikan'i Madagasikara
République de Madagascar
Zastava Madagaskara Grb Madagaskara
Zastava Grb
Himna"Ry Tanindraza nay malala ô"
Položaj Madagaskara na karti
Položaj Madagaskara
Glavni grad Antananarivo
Službeni jezik malgaški i francuski
Državno uređenje  
• Predsjednik
Andry Rajoelina
• Predsjednik vlade
Christian Ntsay
Zakonodavstvo  
Nezavisnost Od Francuske 26. juna 1960
Površina
• Ukupno
587.040 km2 (45.)
• Vode (%)
0,9
Stanovništvo
• Ukupno
17.501.871 (56.)
31/km2 
Valuta Ariary (5 iraimbilanja)
Vremenska zona UTC +3
Pozivni broj 261
Internetska domena .mg
Madagascar

Republika Madagaskar (malagaški: Repoblikan'i Madagasikara, francuski: République de Madagascar) ili Madagaskar (malagaški: Madagasikara) (i prije poznata kao Malagaška Republika) ostrvska je država u Indijskom okeanu, otprilike 400 kilometara od obale Istočne Afrike preko Mozambičkog kanala. Sa površinom od 592.800 km², Madagaskar je druga najveća ostrvska država na svijetu nakon Indonezije.[1] Sastoji se od otoka Madagaskara (četvrti najveći otok na svijetu) i mnogih manjih perifernih otoka. Nakon prahistorijskog raspada superkontinenta Gondvana, Madagaskar se odcijepio od Indijskog potkontinenta prije otprilike 88 miliona godina, dopuštajući autohtonim biljkama i životinjama da se razvijaju u relativnoj izolaciji. Zato je Madagaskar žarište za biološku raznolikost; više od 90% divljih životinja je endemskih.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Na malgaškom jeziku ostrvo Madagaskar naziva se Madagasikara (madagaskarski izgovor: [madaɡasʲˈkʲarə̥]),[2] a njegovi stanovnici nazivaju se Madagaskarima.[3][4] Ostrvski naziv "Madagaskar" nije lokalnog porijekla, već su ga Evropljani popularizirali u srednjem vijeku.[5] Ime Madageiscar prvi put je zabilježeno u memoarima venecijanskog istraživača Marca Pola iz 13. vijeka kao iskvarena transliteracija imena Mogadishu, somalijske luke s kojom je Polo zbunio ostrvo.[6]

Na Dan svetog Lovre 1500. godine, portugalski istraživač Diogo Dias sletio je na ostrvo i nazvao ga São Lourenço. Polovo ime bilo je preferirano i popularizirano na renesansnim kartama. Čini se da lokalno stanovništvo nije koristilo nijedno ime na malgaškom jeziku koje je prethodilo Madagasikari da bi se odnosilo na ostrvo, iako su neke zajednice imale svoje ime za dio ili cijelu zemlju koju su naseljavale.[6]

Historija[uredi | uredi izvor]

Prema arheološkim nalazima, smatra se da su ljudi prvi put naselili ovo ostrvo u periodu oko 2000. godine p.n.e. Tradicionalno, arheolozi su procijenili da su najraniji doseljenici na ostrvo stigli u uzastopnim valovima tokom perioda između 350. p.n.e. i 550. godine. U oba slučaja, Madagaskar je jedna od posljednjih velikih kopnenih masa na Zemlji koje je čovjek naselio. Pretpostavlja se da je prvobitno naseljen stanovnicima iz jugoistočne Azije, koji su na ovo mjesto pristigli kanuima, sa ostrva Borneo. Prvi doseljenici su na Madagaskaru naišli na obilje megafaune, uključujući gigantske lemure, slonovke, gigantske fose i malagajske nilske konje, koji su u međuvremenu izumrli zbog lova i uništavanja njihovih staništa. Arapski trgovci su prvi put posjetili ostrvo u periodu između 7. i 9. vijeka. Talas naseljavanja Bantu naroda iz Jugoistočne Afrike desio se oko 1000. godine.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Madagaskar je jedno od najvećih ostrva u Indijskom okeanu.

Država se sastoji od tri veće geografske cjeline: uske obalne nizine na istoku, gusto naseljene centralne visoravni i šire i brežuljkaste obalne nizine na zapadu. U centralnoj visoravni, te na sjeveru i jugu ostrva izdižu se vulkanski planinski masivi (najviši vrh je 2.876 m visoki Maromokotro u sjevernom masivu Tsaratanani). Zapadna obala ima mnoge zaštićene luke i široke ravnice, dok jugozapad čini regija visoravni i pustinje.

Zbog izolacije od ostatka svjetskog kopna na otoku živi oko 5% svih životinjskih i biljnih vrsta na Zemlji, od kojih su 80% endemi.

Postoje dva godišnja doba: od novembra do aprila je toplo i kišovito, a od maja do oktobra je hladnije i suho. Dominiraju jugoistočni vjetrovi, sa povremenim ciklonima.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Struktura[uredi | uredi izvor]

Antananarivo je politički i ekonomski centar Madagaskara

U Madagaskaru se koristi polupredsjednički sistem vlasti uz predstavničku demokratiju i višestranačje. Izabrani predsjednik je šef države i bira premijera, koji predsjedniku preporučuje kandidate na osnovu čega se formira i bira Vlada. Prema ustavu, izvršnu vlast vrši Vlada, a zakonodavna vlast pripada ministarskom kabinetu, Senatu i Nacionalnoj skupštini, iako u stvarnosti ova dva posljednja nabrojana zakonodavna tijela vrše minornu zakonodavnu ulogu. Ustav uspostavlja nezavisne izvršne, zakonodavne i sudske vlasti i nalaže za izabranog predsjednika ograničenje trajanja mandata na maksimalno tri mandata u trajanju od po pet godina.[7]

Birači, direktno putem izbornog procesa, biraju predsjednika i 127 članova Nacionalne skupštine na mandat od pet godina. Svih 33 članova Senata, od kojih je 22 senatora koji predstavljaju regije a 11 imenuje predsjednik, obavljaju mandat u trajanju od šest godina.

Na nižem administrativnom nivou, na Madagaskaru postoji 22 regije kojima upravlja guverner i vijeće regija. Regije se dalje dijele na distrikte i komune. Sudski sistem je uspostavljen po uzoru na francuski sistem, sa Visokim ustavnim sudom, Visokim sudom pravde, Vrhovnim, Apelacionim i krivičnim sudovima, kao i sudovima prvog stepena..[8]

Antananarivo je administrativni, glavni i najveći grad Madagaskara.[9] Nalazi se u regiji visoravni, blizu geografskog centra ostrva.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Madagaskar je administrativno podijeljen na 22 regije (faritra). Do 4. oktobra 2009. godine, prvi nivo administrativne podjele činile su provincije kojih je bilo ukupno 6. Ukidanjem provincija, kao prvi nivo administrativne uprave postale su regije. Regije se dalje dijele na distrikte kojih je ukupno 119. Niži nivo podjele obuhvata i commune (1.579) i fokontany (17.485).

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema procjeni iz 2016. godine, u Madagaskaru je živjelo oko 24 miliona stanovnika. Godišnja stopa rasta stanovništva u Madagaskar je iznosila 2,9% u 2009. godini.[10] Prema podacima u Madagaskaru je 1900. godine živjelo 2,2 miliona stanovnika. Oko 42,5% stanovništva je mlađe od 15 godina, dok je 54,5% stanovništva u dobi između 15 i 64 godina života. Stariji od 65 godina čine 3% od ukupnog broja staanovništva.[11] Od nezavisnosti Madagaskara izvršena su samo dva popisa stanovništva i to 1975. i 1993. godine. Najgušće naseljenih područja ostrva su Istočna visoravan ostrva i istočna obala, u odnosu na rijetko naseljeni zapadni dio ostrva.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Island Countries of the World". WorldAtlas.com. Arhivirano s originala, 7. 12. 2017. Pristupljeno 10. 8. 2019.
  2. ^ "madagascar | Origin and meaning of the name madagascar by Online Etymology Dictionary". www.etymonline.com (jezik: engleski). Pristupljeno 27. 6. 2021.
  3. ^ "Madagascan, Malagasy - National Geographic Style Manual". web.archive.org. 25. 5. 2013. Arhivirano s originala 25. 5. 2013. Pristupljeno 27. 6. 2021.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  4. ^ Raveloson, Andriamiranto. "Malagasy? Or is it Madagascan? Our research provides the answer". The Conversation (jezik: engleski). Pristupljeno 27. 6. 2021.
  5. ^ Cousins (1895), pp. 11–12
  6. ^ a b Room (2006), p. 230
  7. ^ "Bureau of African Affairs (3 May 2011). "Background Note: Madagascar". U.S. Department of State. Archived from the original on 24 August 2011. Pristupljeno 2.6.2017". Arhivirano s originala, 24. 8. 2011. Pristupljeno 24. 8. 2011.
  8. ^ Nalla (2010), pp. 122–128
  9. ^ "Bureau of African Affairs (3 May 2011). "Background Note: Madagascar". U.S. Department of State. Archived from the original on 24 August 2011. Pristupljeno 2.6.2017". Arhivirano s originala, 24. 8. 2011. Pristupljeno 24. 8. 2011.
  10. ^ "Bureau of African Affairs (3 May 2011). "Background Note: Madagascar". U.S. Department of State. Archived from the original on 24 August 2011. Pristupljeno 2.6.2017". Arhivirano s originala, 24. 8. 2011. Pristupljeno 24. 8. 2011.
  11. ^ "Arhivirana kopija" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 28. 1. 2012. Pristupljeno 28. 1. 2012.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]