Krompir

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Krompir
Krompir
Krompir
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
RedSolanales
PorodicaSolanaceae
RodSolanum
Vrste
Solanum tuberosum - krompir

Krompir (lat. Solanum tuberosum) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Solanaceae, u koju spadaju također i paradajz, paprika i duhan.

Historija[uredi | uredi izvor]

Uspijeva gotovo u cijelom svijetu. Porijeklom je iz Južne Amerike sa Anda. Španci su ga donijeli U Evropu 1536. godine.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Bosanski naziv krompir, te hrvatski krumpir potiče od bavarskog naziva "Grumbier" (Grundbirne - kruška iz zemlje). Njemački naziv Kartoffel te bugarski картоф su derivirani iz italijanskog tartufoli, zbog sličnosti krompira sa tartufima. (vrsta podzemne gljive). Engleski naziv potato je nastao od španskog patata, te dalje iz astečkog potatl, što bi moglo biti njegovo prvobitno ime.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Raste u podzemnom stablu, a plod je okrugao cvijet različitih boja: crvenkast, ljubičast, plavičast. Kad cvijet uvehne to je dokaz da se može početi s vađenjem krompira. Upotrebljava se za ljudsku i stočnu ishranu. U Bosni i Hercegovini najpogodnije područje za uzgoj krompira visoke kvalitete jeste područje velikih kraških polja. To su: livanjsko, glamočko i duvanjsko polje.

Hemijski sastav[uredi | uredi izvor]

100 g krompira sadrži:
kcal kJ voda (g) masnoće (g) proteini (g) kalij (mg) kalcijum (mg) magnezijum (mg) Vitamin C (mg)
80 320 75 0,1 1,68 421 1,8 23 20

Izvor: USDA National Nutrient Database for Standard Reference