Solanaceae

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Solanaceae
Cvijet Brugmansia suaveolens
Cvijet Brugmansia suaveolens
Sistematika
Carstvo Plantae
(nesvrstani) Angiosperms
(nesvrstani) Eudicots
(nesvrstani) Asterids
Red Solanales
Porodica Solanaceae
Juss.
Potporodica

Cestroideae
Goetzeoideae
Nicotianoideae
Petunioideae
Schizanthoideae
Schwenckioideae

Solanoideae[1]
Potporodice

Pomoćnice lat. Solanaceae), ponegdje i noćne sjenke, su ekonomski važna porodica cvjetnica.[2]Njeni predstavnici se kreće od godišnjih i višegodišnjih biljaka povijuša, lijana, epifita, grmlja i drveća, a uključuje I niz važnih poljoprivreda poljoprivrednih usjeva, ljekovitog bilja, začinskih, korovskih i ukrasnih biljaka. Mnogi članovi porodice sadrže moćne alkaloide, a neke su vrlo toksične, ali se mnogim kulturama jedu, u nekim slučajevima, kao osnovna hrana.[3]

Porodica pripada redu Solanales, u asteridnoj grupi dikotiledonih e biljaka (Magnoliopsida). Porodica Solanaceae obuhvata oko 98 rodova i oko 2.700 vrsta, sa velikom raznolikosti staništa, morfologije i ekologije.

Ime Solanaceae potiče iz roda Solanum porodice velebilja ili pomoćnica. Etimologija latinske riječi je nejasna Latinsko ime ove porodice je izvedeno iz latinskog jezika Solanum što znači "biljke iz noćne sjene",(eng. nightshade = noćna sjenka). Ime može doći od sličnosti određenih cvjetova sa Suncem i njegovim zrakama. Najmanje jedna vrsta od Solanum je poznat kao “sunčana bobica”. Alternativno, ime bi moglo da potiče iz latinskog glagola solari, što znači "umiriti", verovatno misleći na umirujuća farmakološka svojstva nekih od psihoaktivnih vrsta ove porodice.

Predstavnici porodice su rasprostranjeni širom svijeta, na svim kontinentima osim Antarktika. Najveća raznolikosti vrsta nalazi se u Južnoj i Centralnoj Americi. [4][5].

Hemijska struktura solanina
Acnistus australis
Juanulloa parasitica
Metternichia principis
Hyoscyamus aureus
Atropa baetica
Mellissia begoniifolia





Pomoćnice su biljkke sa dva kotiledon (dikotiledone) iz reda Solanales, od kojih su neke (kao krompiri. npr.) porijeklom iz Amerike. Sve, u većoj ili manjoj mjeri, sadržeglikoalkaloid solanin, otrov koji se nalazi ispod kožice ploda ili gomolja u vidu zelene boje, ali ga ima i u drugim dijelovima biljaka. Ima ga i u kultiviranim jestivim biljkama krompiru, patlidžanu i paradajzu, iz kojih se odstranjuje guljenjem i termičkom obradom,kao što su kuhanje ili pečenje.

Rodovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Solanaceae Juss., nom. cons.". Germplasm Resources Information Network. United States Department of Agriculture. 2007-04-12. Pristupljeno 2009-04-16. 
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
  3. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
  4. ^ Olmstead, R. G.; Sweere, J. A.; Spangler, R. E.; Bohs, L.; Palmer, J. D. (1999). "Phylogeny and provisional classification of the Solanaceae based on chloroplast DNA". U Nee, M.; Symon, D. E.; Lester, R. N. et al. Solanaceae IV: advances in biology and utilization. The Royal Botanic Gardens. str. 111–37. 
  5. ^ Olmstead, R.G.; Bohs, L. (2007). "A Summary of molecular systematic research in Solanaceae: 1982-2006". Acta Horticulturae 745: 255–68.