Indeks ljudskog razvoja

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Ambox outdated serious.svg Ovaj članak ili njegov dio sadrži zastarjele podatke.
Članak dopunite novijim podacima, a nakon toga uklonite ovaj šablon.
Mapa svijeta, gdje su zemlje prikazane po razvoju, 2003.
  0.950 i viši
  0.900-0.949
  0.850-0.899
  0.800-0.849
  0.750-0.799
  0.700-0.749
  0.650-0.699
  0.600-0.649
  0.550-0.599
  0.500-0.549
  0.450-0.499
  0.400-0.449
  0.350-0.399
  0.300-0.349
  niži od 0.300
  nepoznato

Indeks ljudskog razvoja, skraćeno HDI, (engleski: The UN Human Development Index (HDI)), je formula kojom se mjeri siromaštvo, pismenost, obrazovanje, životni vijek, i drugi faktori za zemlje svijeta. Mnogi preko ove formule svrstavaju zemlje u razvijene (zemlje prvog reda), u razvoju (zemlje drugog reda) i treće zemlje svijeta. Do ove formule je došao pakistanski ekonomista Mahbub al Hak, a Program Ujedinjenih nacija za razvoj je koristi od 1993. godine u svom godišnjem izvještaju o razvoju.

HDI mjeri prosječna dostignuća u zemljama po tri osnovne stvari u ljudskom razvoju:

  • O dugom i zdravom životu, mjereno prema životnom vijeku od rođenja.
  • Znanju, mjereno prema pismenosti. Također se uzima u obzir osnovno i srednje obrazovanje, kao i postotak upisa.
  • Pristojnom standardu života, mjereno prema BDP-u po stanovniku, prema PPP-u u američkim dolarima.

Svake godine, zemlje članice UN-a se rangiraju prema ovoj formuli. Zemlje koje su na vrhu liste to često naglašavaju, kako bi privukli obrazovane migrante. Kao alternativno mjerenje, koristi se Indeks siromašnih zemalja.

Metoda za izračuvavanje[uredi | uredi izvor]

U općem slučaju, kako bi se transformisala osnovna promjenljiva, recimo , u indeks bez mjerne jedinice između 0 i 1 (što omogućava grupisanje različitih popisa), koristi se sljedeća formula:

  • -indeks =

gdje i predstavljaju najnižu i najvišu vrijednost promjenljive koju može postići, respektivno.

Indeks društvenog razvoja (HDI) stoga predstavlja prosjek sljedeća tri glavna popisa:

  • Životni vijek =
  • Stepen obrazovanja =
  • Pismenost kod odraslih (ALI) =
  • Godišnji upis učenika (GEI) =
  • Bruto društveni proizvod =

LE: Životni vijek
ALR: Stepen pismenost odraslih
CGER: Kombinovani koeficijent broja učenika
GDPpc: Društveni proizvod po glavi stanovnika prema kupovnoj moći građana u dolarima

Izvještaj iz 2005. godine[uredi | uredi izvor]

Prema izvještaju iz 2005. godine, HDI u zemljama svijeta se popravlja, sa dva izuzetka: državama bivšeg SSSR-a i saharske Afrike, koje pokazuju pad. Pad kvaliteta obrazovanja, ekonomije i smrtnost su glavni činioci pada HDI vrijednosti u prvog grupi zemalja, dok HIV/AIDS i smrtnost su glavni uzroci pada u zemljama drugog reda.

Kod većine zemalja iz izvještaja 2005. godine se vidi povećanje u poređenju sa 2003. godinom. Neke zemlje, članice UN-a nisu uspjele pribaviti potrebne podatke da bi se mogao izračunati koeficijent. Na spisku se ne nalaze Afganistan, Irak, Liberija, Sjeverna Koreja, Srbija, Crna Gora i Somalija. Iako spomenute zemlje nisu u mogućnosti ili nisu voljne da daju potrebne informacije, njihov rang bi bio među zemljama srednjeg ili niskog koeficijenta razvoja.

Najrazvijenije zemlje (HDI od 0,963 do 0,878)[uredi | uredi izvor]

  1. Norveška (=)
  2. Island (↑ 5)
  3. Australija (=)
  4. Luksemburg (↑ 11)
  5. Kanada (↑ 1)
  6. Švedska ( 4)
  7. Švicarska (↑ 4)
  8. Irska (↑ 2)
  9. Belgija (↓ 3)
  10. SAD (↓ 2)
  1. Japan (↓ 2)
  2. Holandija (↓ 7)
  3. Finska (=)
  4. Danska (↑ 3)
  5. Ujedinjeno Kraljevstvo (↓ 3)
  6. Francuska (=)
  7. Austrija (↓ 3)
  8. Italija (↑ 3)
  9. Novi Zeland (↓ 1)
  10. Njemačka (↓ 1)
  1. Španija (↓ 1)
  2. Hong Kong (↑ 1)
  3. Izrael (↓ 1)
  4. Grčka (=)
  5. Singapur (=)
  6. Slovenija (↑ 1)
  7. Portugal (↓ 1)
  8. Južna Koreja (=)
  9. Kipar (↑ 1)
  10. Barbados (↓ 1)

Dno spiska (HDI od 0,281 do 0,379)[uredi | uredi izvor]

  1. Mozambik (↑ 3)
  2. Burundi (↑ 4)
  3. Etiopija (=)
  4. Centralnoafrička Republika Centralnoafrička Republika (↓ 2)
  5. Gvineja-Bisau (=)
  6. Čad (↓ 6)
  7. Mali (=)
  8. Sijera Leone (↑ 1)
  9. Nigerija (↓ 1)

Zemlje jugoistočne Evrope i Balkanskog poluostrva[uredi | uredi izvor]

24. Grčka
26. Slovenija
35. Mađarska
45. Hrvatska
54. Srbija
55. Bugarska
59. Makedonija
64. Rumunija
68. Bosna i Hercegovina
72. Albanija

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]