Indeks ljudskog razvoja

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
World map representing the inequality-adjusted Human Development Index categories (based on 2018 data, published in 2019).[1]
  0.800–1.000 (very high)
  0.700–0.799 (high)
  0.550–0.699 (medium)
  0.350–0.549 (low)
  Data unavailable

Indeks ljudskog razvoja, skraćeno HDI, (engleski: The UN Human Development Index (HDI)), je formula kojom se mjeri siromaštvo, pismenost, obrazovanje, životni vijek, i drugi faktori za zemlje svijeta. Mnogi preko ove formule svrstavaju zemlje u razvijene (zemlje prvog reda), u razvoju (zemlje drugog reda) i treće zemlje svijeta. Do ove formule je došao pakistanski ekonomista Mahbub al Hak, a Program Ujedinjenih nacija za razvoj je koristi od 1993. godine u svom godišnjem izvještaju o razvoju.

HDI mjeri prosječna dostignuća u zemljama po tri osnovne stvari u ljudskom razvoju:

  • O dugom i zdravom životu, mjereno prema životnom vijeku od rođenja.
  • Znanju, mjereno prema pismenosti. Također se uzima u obzir osnovno i srednje obrazovanje, kao i postotak upisa.
  • Pristojnom standardu života, mjereno prema BDP-u po stanovniku, prema PPP-u u američkim dolarima.

Svake godine, zemlje članice UN-a se rangiraju prema ovoj formuli. Zemlje koje su na vrhu liste to često naglašavaju, kako bi privukli obrazovane migrante. Kao alternativno mjerenje, koristi se Indeks siromašnih zemalja.

Metoda za izračunavanje[uredi | uredi izvor]

U općem slučaju, kako bi se transformisala osnovna promjenljiva, recimo , u indeks bez mjerne jedinice između 0 i 1 (što omogućava grupisanje različitih popisa), koristi se sljedeća formula:

  • -indeks =

gdje i predstavljaju najnižu i najvišu vrijednost promjenljive koju može postići, respektivno.

Indeks društvenog razvoja (HDI) stoga predstavlja prosjek sljedeća tri glavna popisa:

  • Životni vijek =
  • Stepen obrazovanja =
  • Pismenost kod odraslih (ALI) =
  • Godišnji upis učenika (GEI) =
  • Bruto društveni proizvod =

LE: Životni vijek
ALR: Stepen pismenost odraslih
CGER: Kombinovani koeficijent broja učenika
GDPpc: Društveni proizvod po glavi stanovnika prema kupovnoj moći građana u dolarima

Izvještaj iz 2005. godine[uredi | uredi izvor]

Prema izvještaju iz 2005. godine, HDI u zemljama svijeta se popravlja, sa dva izuzetka: državama bivšeg SSSR-a i saharske Afrike, koje pokazuju pad. Pad kvaliteta obrazovanja, ekonomije i smrtnost su glavni činioci pada HDI vrijednosti u prvog grupi zemalja, dok HIV/AIDS i smrtnost su glavni uzroci pada u zemljama drugog reda.

Kod većine zemalja iz izvještaja 2005. godine se vidi povećanje u poređenju sa 2003. godinom. Neke zemlje, članice UN-a nisu uspjele pribaviti potrebne podatke da bi se mogao izračunati koeficijent. Na spisku se ne nalaze Afganistan, Irak, Liberija, Sjeverna Koreja, Srbija, Crna Gora i Somalija. Iako spomenute zemlje nisu u mogućnosti ili nisu voljne da daju potrebne informacije, njihov rang bi bio među zemljama srednjeg ili niskog koeficijenta razvoja.

Najrazvijenije zemlje (HDI od 0,963 do 0,878)[uredi | uredi izvor]

  1. Norveška (=)
  2. Island (↑ 5)
  3. Australija (=)
  4. Luksemburg (↑ 11)
  5. Kanada (↑ 1)
  6. Švedska ( 4)
  7. Švicarska (↑ 4)
  8. Irska (↑ 2)
  9. Belgija (↓ 3)
  10. Sjedinjene Američke Države (↓ 2)
  1. Japan (↓ 2)
  2. Holandija (↓ 7)
  3. Finska (=)
  4. Danska (↑ 3)
  5. Ujedinjeno Kraljevstvo (↓ 3)
  6. Francuska (=)
  7. Austrija (↓ 3)
  8. Italija (↑ 3)
  9. Novi Zeland (↓ 1)
  10. Njemačka (↓ 1)
  1. Španija (↓ 1)
  2. Hong Kong (↑ 1)
  3. Izrael (↓ 1)
  4. Grčka (=)
  5. Singapur (=)
  6. Slovenija (↑ 1)
  7. Portugal (↓ 1)
  8. Južna Koreja (=)
  9. Kipar (↑ 1)
  10. Barbados (↓ 1)

Dno spiska (HDI od 0,281 do 0,379)[uredi | uredi izvor]

  1. Mozambik (↑ 3)
  2. Burundi (↑ 4)
  3. Etiopija (=)
  4. Centralnoafrička Republika Centralnoafrička Republika (↓ 2)
  5. Gvineja-Bisau (=)
  6. Čad (↓ 6)
  7. Mali (=)
  8. Sijera Leone (↑ 1)
  9. Nigerija (↓ 1)

Zemlje jugoistočne Evrope i Balkanskog poluostrva[uredi | uredi izvor]

24. Grčka
26. Slovenija
35. Mađarska
45. Hrvatska
54. Srbija
55. Bugarska
59. Makedonija
64. Rumunija
68. Bosna i Hercegovina
72. Albanija

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Human Development Report 2019 – "Human Development Indices and Indicators"" (PDF). HDRO (Human Development Report Office) United Nations Development Programme. str. 22–25. Pristupljeno 9. 12. 2019.