Idi na sadržaj

Savezne Države Mikronezije

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Savezne Države Mikronezije
Federated States of Micronesia
Zastava Saveznih Država Mikronezije Grb Saveznih Država Mikronezije
Zastava Grb
Himna: "Patriots of Micronesia"

Položaj Saveznih Država Mikronezije na karti
Položaj Saveznih Država Mikronezije
Glavni grad Palikir
Službeni jezik engleski
Državno uređenje  
 Predsjednik
David W. Panuelo
 Vicepredsjednik
Yosiwo P. George
Zakonodavstvo
Nezavisnost 1986 
Površina
 Ukupno
702 km2 (173.)
 Vode (%)
zanemarljiv
Stanovništvo
 Ukupno
110.000 (192.)
154/km2 
Valuta Američki dolar
Vremenska zona 10, ljeti 10
Pozivni broj +691
Internetska domena .fm

Savezne Države Mikronezije (en:/ˌmaɪkroʊˈniːʒə/)su ostrvska država koja se prostire u zapadnom dijelu Pacifika. To je nezavisna, suverena ostrvska država, koju čine četiri države, sa zapada na istok: Yap, Chuuk, Pohnpei i Kosrae. Sastoji se od oko 607 malih ostrva u zapadnom Pacifiku, na dužini od skoro 2.700 km, odmah iznad ekvatora, oko 4,000 km jugozapadno od Havaja, i oko 2,900 km sjeverno od Australije. Ujedno, leži sjeveroistočno od Nove Gvineje, južno od Guama i Marijana, zapadno od Nauru i Maršalskih ostrva, i istočno od Palau-a i Filipina.

Iako samo kopno zauzima tek oko 700 km2, država zauzima milion kvadratnih kilometara Tihog okeana.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Država Mikronezija nastanjena je Mikronežanima (Mikronezijci) i Polinežanima (Polinezijci) i kolonizirana od Španaca još u 17. vijeku. Njemačka ova ostrva kupuje od Španije 1898., ali su ih 1914. okupirali Japanci. Tokom Drugog svjetskog rata zauzele su ih američke vojne snage, a Vijeće sigurnosti UN-a 2. aprila 1947. stavlja ih pod svoj protektorat. Putem samoopredjeljenja počinju 1979. godine kada proglašavaju autonomnu Saveznu Republiku Mikroneziju, koja postaje nezavisna od 3. novembra 1986. godine.

Politička uprava

[uredi | uredi izvor]

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Mikronezija je grupa raštrkanih vulkanskih ostrva, a uključuje i središnja Karolinska ostrva.

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Mikronezija u cjelosti zavisi o američkoj novčanoj pomoći. Privreda je slaba, a turizam nije razvijen. Privredne aktivnosti domorodačkog stanovništva su poljoprivreda i ribolov za vlastite potrebe.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Klima je na ostrvima vruća i s obiljem kiše koja potiče bujan rast vegetacije.

Kultura

[uredi | uredi izvor]

Stanovnici Saveznih Država Mikronezije pretežno imaju mikronezijske korijene u pogledu kulture i jezika, ali polinezijske manjine također žive na nekim od najudaljenijih atola. Evropski i japanski utjecaji također su prisutni u elementima lokalne kulture, usljed dugogodišnje kolonizacije. Različiti običaji i tradicije mogu se primijetiti na svakom od ostrva, ali godine izolacije od ostatka svijeta učinile su ih više sličnim jedni drugima.[1] Jedinstvene tradicije, jezici i norme ukomponovale su se u mikronezijsku kulturu i prije kontakta Zapada i Istoka. Mikronežani kroz pjesme, plesove, recitovanje mitova, priča i poezije prenose tradicionalno znanje i običaje sa koljena na koljeno. U Mikroneziji je zemlja vrlo oskudna, ali stanovnici su čvrsto vezani za nju kroz prolazeće dinastije i porodične grupe. Ljudi koji su živjeli na višim ostrvima, nastalim vulkanskom aktivnošću, imali su mnogo plodnije tlo i višu nadmorsku visinu. To im je pospješilo proizvodnju hrane i bolju zaštitu od ciklona. Ljudi sa nižih ostrva plovili bi do visokih kako bi trgovali hranom i zalihama, te tražili supružnike. Nedostatak prirodnih resursa natjerao je ljude sa niskih ostrvskih područja da se upuštaju u otvoreni okean. Bili su izuzetno vješti navigatori okeanskih kanua. Maršalci su kreirali karte (štapićaste karte) koje su korištene za prikaz kretanja struja i valova. Ove karte su omogućile Maršalcima, kao i drugim okeanijskim narodima tog vremena da se kreću otvorenim morem i oko ostrva, te da razumiju kako okeanske struje međusobno djeluju.[2][3]

Unutar porodice, muškarci obično imaju dominantniju ulogu. Žene pokazuju poštovanje prema svojim muževima hodajući iza njih u javnosti ili ih prve poslužujući tokom obroka. Pored toga, gastrologija ilustruje važnost velikodušnosti u mikronezijskim kulturama. Dijeljenje hrane sa posjetiteljima je neophodno, a domaćini su ponosni što drugima obezbjeđuju obroke. Hrana i ples predstavljaju središte većine ceremonijalnih prilika. Gozbe koje uključuju dijeljenje veikih količina hrane sastavni su dio vjerskih ceremonija, vladinih proslava i sekularnih zabava koje obilježavaju događaje životnog ciklusa i promjene statusa.[4]

Mikronežani imaju autentično naslijeđe u pogledu muzičke kulture koje se ogleda u tradicionalnim pjesmama koje se generacijski prenose. Skoriji razvoji u ovom polju uključili su i druge muzičke žanrove poput popa, countryja, reggaea i europopa. Autohtoni plesovi su i dalje prisutni u obliku štapne umjetnosti i ceremonijalnih plesova na mjesečini. Lokalna takmičenja se redovno održavaju u nastojanju da se očuva kultura.[5] Umjetnički izražaj ovih prostora je najbolje prikazan izložbenim kolekcijama koju Nacionalni Muzej umjetnosti i nauke predstavlja. Artefakti su uglavnom vezani za kanue, pa sve do ručno tkanih rukotvorina od vlakana, poput lepeza, korpi i predmeta za svakodnevnu upotrebu.[2]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. "Federated States of Micronesia — History and Culture". www.iexplore.com. Pristupljeno 2025-12-10.
  2. 1 2 Fuluna, Tikoidelaimakotu Tuimoce (2022-06-30), Reinforcing Traditional Knowledge in the City: Canoe Building and Navigation in the Changing Pacific, Cambridge University Press, str. 175–187, ISBN 978-1-108-97434-9, pristupljeno 2025-12-10 CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. "Arts and Culture of Micronesia". www.moas.org. Pristupljeno 2025-12-10.
  4. "The 2000 Iowa Child and Family Household Health Survey. Region 5 Results". Micronesia Culture and Foods. Iowa City, Iowa, USA: University of Iowa Public Policy Center. 2019.
  5. "Federated States of Micronesia — History and Culture". www.iexplore.com. Pristupljeno 2025-12-10.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]