Bolivija

Republika Bolivija Estado Plurinacional de Bolivia (es); Buliwya Mamallaqta (qu); Wuliwya Suyu (ay); Tetã Volívia (gn)
Zastava	Grb
	Himna: "Bolivianos, el Hado Propicio";
	Položaj Bolivije
Glavni grad	Sucre (po Ustavu); La Paz (sjedište vlade);
Službeni jezik	španski, Quechua, Aymara
Državno uređenje
• Predsjednik	Luis Arce
Nezavisnost	6. august 1825
Površina
• Ukupno	1.098.581 km2 (28.)
• Vode (%)	1,29
Stanovništvo
• Ukupno	9.119.152 (84.)
• Gustoća stanovništva	8,4/km2
Valuta	Bolivijski boliviano
Vremenska zona	UTC -4
Internetska domena	.bo
Pozivni broj	+591

Uyuni

Republika Bolivija je kopnena država u Južnoj Americi. Graniči sa Brazilom na sjeveru i istoku, Paragvajem na jugoistoku, Argentinom na jugu, Čileom na jugozapadu i Peruom na sjeverozapadu. Zapadni dio zemlje je planinsko područje Anda i obuhvata oko jedne trećine površine zemlje, a istočni nizijski dio pripada amazonskom slivu pokrivenom prašumama.

Najveća je i pri tome jedna od dvije kopnene države (druga je Paragvaj) koje leže izvan Afroevroazije. Prostire se na površini od 1.098.581 km² a prema procjeni iz 2015. godine, broji nešto više od 11 miliona stanovnika. Rjeđe je naseljena država sa gustinom od oko 10 stanovnika/km².

Rasna i socijalna segregacija, nastala još za vrijeme španske kolonizacije ovog prostora, se u velikoj mjeri zadržala i danas. Španski jezik je službeni jezik i prema tome i dominantni jezik u upotrebi iako se u Boliviji koristi još 36 jezika urođenika, od kojih su najčešće u upotrebi jezici Guarani, Aymara i Quechua.

Moderna Bolivija je ustavna, demokratska republika, administrativno podjeljena na 9 departmana. U geografskom smislu je raznolika, od visokih vrhova Anda na zapadu do istočne nizije unutar Amazonskog bazena. Država je u razvoja sa srednjom vrijednošću indeksa ljudskog razvoja. Glavne privredne aktivnosti uključuju poljoprivredu, šumarstvo, ribolov, rudarstvo, drvnu i tekstilnu industriju.

Historija[uredi | uredi izvor]

Bolivija je u 7. vijeku bila središte indijanske civilizacije Ajmara, pa potom Inka. U 16. vijeku dolaze Španci. 19. vijek obilježile su borbe za nezavisnost i ratovi s Čileom, pa potom Paragvajom. Nakon niza vojnih režima uspostavljena je 1982. godine građanska vlast.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Bolivija je podjeljena je na 9 departmana.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Bolivija se nalazi u Južnoj Americi. Nalazi se u njenom zapadnom dijelu, ali bez izlaza na okean. Glavni grad je Sucre, a površina države je 1.098.581 km², a ima oko 8 miliona stanovnika. Na zapadnom dijelu su planine Andi. Najveći vrh je Illimani (6 885 mnv) dok je drugi najveći vrh Illampu (6 555 mnv). Također se u Boliviji nalazi jezero na najvećoj nadorskoj visini. To je jezero Titikaka na 3 810 mnv. Klima je različita. U nizijama je tropska i suptropska dak na planinama umjerena, te hladna.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Slabo razijena zemlja. Najviše je razvijena poljoprivreda i rudarstvo. Do skoro je Bolivija bila feudalna zemlja mada se ono iskorijenilo. Najviše se poljoprivrednih proizvoda uzgaja na planinama gdje vlada umjerena klima.

Rude: prirodni gas, nafta, kalaj, cink, olovo, zlato, volfram, srebro, sumpor, antimon, bakar, azbest, kalaj.. . Glavni poljoprivredni proizvodi: kakao, kafa, agrumi, banane, voće, pamuk, kaučuk, pšenica, krompir, riža...

Industrija: Rafinerija nafte (put vodi od Arika Čile do Santa Krus de la Sijera), te do samog juga zemlja i gasovod od Buenos Airesa do istog grada, proizvodnja obojenih metala, kožna, tekstilna...