Turšija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Turšija

Turšija ( turski: Turs., grčki: Τουρσί-tours, bugarski: Tursia, albanski: Turshiju) jest ukiseljeno povrće ili voće ili kombinacija povrća i voća uz dodatak aromatičnog bilja ili plodova i bilja koje potiče fermentaciju. Za kiselost najčešće se koriste paprike (kiseli krastavci), krastavci , zeleni paradajz , mrkva, karifol. Povrće se slaže u velike staklene tegle i prelije otopinom vode i soli. Za neko povrće dodaje se malo esencije. U seoskim domaćinstvima krastavci se pripremaju u drvenim bačvama ili kačicama.

Kiseli krastavčić služi kao prilog ili meze .

Dio balkanske i bliskoistočne kuhinje[uredi | uredi izvor]

Turšija je dio balkanske i bliskoistočne kuhinje, u sunčanim područjima u kojima ima puno voća i povrća (Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija, Grčka, Kurdistan, Turska, Iran, Bugarska). Turski putopisac Evlija Čelebija spominje (u 17. vijeku) turšiju iz Travnika, pripremljenu od posebne vrste kruške - karamut, koja se nakon fermentacije koristila kao salata.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]