Predsjednik Armenije

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Predsjednik Armenije
Հայաստանի Հանրապետության նախագահ
Presidential Standard of Armenia.svg
Zastava predsjednika
President of the Republic of Armenia Armen Sarkissian (cropped).jpg
trenutno
Armen Sarkissian

od 9. aprila 2018.
PrebivališteJerevan, Armenija
SjedišteAvenija Baghramyan 26
PredlagačNarodna skupština Armenije
Mandat7 godina
samo jednom
Konstituirani instrumentUstav Armenije
PrethodnikSerzh Sargsyan
Osnivanje11. novembra 1991.
Prvi nosilacLevon Ter-Petrosyan
PlataAMD 15,873,600 godišnje
Veb-sajtwww.president.am

Predsjednik Armenije (armenski: Հայաստանի Նախագահ, Hayastani Nakhagah) je šef države i garant nezavisnosti i teritorijalnog integriteta Armenije koga je Narodna skupština Armenije izabrala na jedinstveni sedmogodišnji mandat. Prema parlamentarnom sistemu Armenije, predsjednik je jednostavno politička figura i obavlja ceremonijalne dužnosti, s većinom političke moći koja pripada Parlamentu i premijeru.

Armen Sarkissian trenutni je nositelj funkcije i na dužnost je stupio 9. aprila 2018.

Historija i pozadina pozicije[uredi | uredi izvor]

Predsjednik republike nastoji da održi ustav i osigura redovno funkcionisanje izvršne i sudske vlasti. On je garant nezavisnosti, teritorijalnog integriteta i sigurnosti republike. Predsjednik republike je imun: ne može biti krivično gonjen ili odgovoran za radnje koje proizilaze iz njegovog / njenog statusa tokom i nakon njegovog / njenog mandata. Za radnje koje nisu povezane sa njegovim statusom, predsjednik Republike može biti krivično gonjen kada mu istekne mandat.

Prema članu 60 Ustava Armenije, u slučaju da je funkcija predsjednika Republike upražnjena i prije nego što novoizabrani predsjednik preuzme dužnost, predsjedavajući Narodne skupštine ili, ako je to nemoguće, premijer obavlja dužnosti predsjednika.

Historija nakon osnivanja pozicije[uredi | uredi izvor]

Mjesto predsjednika Armenije osnovano je odlukom Vrhovnog vijeća Armenske SSR od 3. maja 1990.[1]

Dana 21. juna 1991. godine, Vrhovno vijeće RA donijelo je odluku kojom je utvrđeno da će se izbori zasnovani na zajedničkim i jednakim izbornim pravima građana RA održati prije 31. decembra 1991. godine. Na osnovu odluke Vrhovnog vijeća RA od 25. juna 1991. godine, izbori za predsjednika Republike Armenije trebali su se održati u srijedu, 16. oktobra 1991.

Armenija je postala nezavisna država 21. septembra 1991. nacionalnim referendumom. Prvi predsjednički izbori održani su 17. oktobra 1991. Levon Ter-Petrosyan osvojio je većinu glasova i postao prvi predsjednik nezavisne Armenije. Ponovno je izabran 1996. godine, međutim, nije završio svoj drugi mandat predsjednika i podnio je ostavku 1998. godine. Robert Kocharyan ga je naslijedio u uredu do 2008. godine. Predsjednik Serzh Sargsyan izabran je u februaru 2008. i ponovo je izabran u februaru 2013. na drugi mandat do 2018. godine.

Preuzimanje dužnosti[uredi | uredi izvor]

Predsjednik Republike preuzima svoje dužnosti kako je navedeno u zakonu. Na posebnom zasjedanju Narodne skupštine predsjednik bi trebao položiti sljedeću zakletvu narodu: "Preuzimanjem funkcije predsjednika Republike Armenije zaklinjem se da ću bezrezervno ispunjavati zahtjeve Ustava, poštivati temeljna ljudska i građanska prava i slobode, kako bi se osigurala zaštita, neovisnost, teritorijalni integritet i sigurnost Republike na slavu Republike Armenije i na dobrobit naroda Republike Armenije ".[2]

Ustavne ovlasti i dužnosti[uredi | uredi izvor]

Ovlasti predsjednika Armenije utvrđene su Ustavom.[3] Predsjednik je taj koji će osigurati redovno funkcioniranje izvršne, zakonodavne i sudske vlasti Republike Armenije. On ne kontrolira niti jednu od tih grana, ali ima moć da se miješa u njihove akcije.

Uloge u izvršnoj vlasti[uredi | uredi izvor]

Prema članu 1. Zakona [4] o predsjedniku Republike Armenije usvojenom 1. avgusta 1991. godine, predsjednik je šef izvršne vlasti. Međutim, ovaj je termin prestao postojati 2007. godine. Predsjednik Republike trebao bi se obratiti narodu i Narodnoj skupštini.

Vanjska politika[uredi | uredi izvor]

Predsjednik Republike je taj koji:

  • Predstavlja Republiku Armeniju u međunarodnim odnosima, provodi opće smjernice vanjske politike, zaključuje međunarodne sporazume, prosljeđuje međunarodne sporazume Nacionalnoj skupštini na ratifikaciju i potpisuje njihove instrumente ratifikacije;
  • Odobrava, suspenduje ili poništava međunarodne sporazume za koje nije potrebna ratifikacija;
  • Imenuje i opoziva iz ureda diplomatske predstavnike Republike Armenije u stranim zemljama i međunarodnim organizacijama.

Formiranje vlade[uredi | uredi izvor]

Predsjednik imenuje za premijera osobu koja uživa povjerenje većine poslanika. To se radi na osnovu raspodjele mjesta u Narodnoj skupštini i konsultacija održanih sa parlamentarnim frakcijama. Ako je imenovanje premijera prema gore navedenim postupcima nemoguće, predsjednik Republike može za premijera imenovati osobu koja uživa povjerenje maksimalnog broja poslanika. Vlada se formira u roku od 20 dana nakon imenovanja premijera. Na preporuku premijera, predsjednik Republike može da imenuje i razrješava članove vlade. Također može imenovati jednog od ministara za potpredsjednika vlade, na prijedlog premijera. Predsjednik imenuje položaje u državnim uredima, formira i predsjedava Vijećem za nacionalnu sigurnost i po potrebi može uspostaviti druga savjetodavna tijela.

Vladine operacije[uredi | uredi izvor]

Procedura za organizaciju poslovanja Vlade i drugih organa javne uprave u okviru Vlade definisana je ukazom predsjednika.[5] Predsjednik može otkazati postupak vladine odluke na mjesec dana i podnijeti zahtjev Ustavnom sudu da se pozabavi problemom. Predsjednik je taj koji potvrđuje odluke vlade o imenovanju i odbijanju guvernera. Vladine sjednice o pitanjima vezanim za vanjsku politiku i nacionalnu sigurnost također inicira predsjednik. Prema članu 111 ustava, predsjednik je taj koji može sazvati referendum za izmjene Ustava Republike Armenije [6]

Ostavka vlade[uredi | uredi izvor]

Predsjednik Republike prihvaća ostavku Vlade samo u jednom od sljedećih dana / slučajeva:

  1. Kada se održi prvo zasjedanje novoizabrane Narodne skupštine
  2. Kada predsjednik Republike preuzme svoju funkciju
  3. Kada Narodna skupština izrazi nepovjerenje Vladi
  4. Kada Narodna skupština ne da saglasnost na Program Vlade.
  5. Kada premijer podnese ostavku ili kada premijerska funkcija ostane upražnjena

Nakon što je predsjednik Republike prihvatio ostavku Vlade, članovi vlade nastavljaju da obavljaju svoje dužnosti sve dok se ne formira nova vlada.

Vojna politika[uredi | uredi izvor]

Predsjednik Republike je vrhovni zapovjednik oružanih snaga republike, koji koordinira operacijama državnih organa u području odbrane, imenuje i razrješava najvišeg zapovjednika oružanih snaga i drugih trupa. U slučaju oružanog napada na Republiku, neposredne opasnosti ili objave rata, predsjednik može proglasiti vojno stanje, može zatražiti opću ili djelomičnu mobilizaciju i odlučiti o upotrebi oružanih snaga. Tokom ratovanja može imenovati ili razriješiti dužnost zapovjednika oružanih snaga. Predsjednik je taj koji dodjeljuje ordene i medalje Republike Armenije, unapređuje se u najviše vojne činove i dodjeljuje počasne titule.

Policijski sat i vanredno stanje[uredi | uredi izvor]

Jedna od jedinstvenih ovlaštenja koja su predsjedniku republike Ustavom dodijeljena je moć proglašenja ratnog stanja. Ali u ovom slučaju u republici se ne mogu održati novi izbori, pa vlast može biti predmet uzurpacije dosadašnjeg predsjednika, zbog čega Narodna skupština razmatra slučaj i odlučuje jesu li razlozi koje je predsjednik iznio dovoljni proglašavajući vanredno stanje ili vanredno stanje. U slučaju neposredne opasnosti za ustavni poredak, predsjednik, nakon savjetovanja s predsjedavajućim Narodne skupštine i premijerom, proglašava vanredno stanje i poduzima odgovarajuće mjere i obraća se narodu o situaciji.

Utjecaj na nezavisne agencije[uredi | uredi izvor]

Predsjednik republike igra značajnu ulogu u formiranju različitih nezavisnih agencija. On je taj koji Narodnoj skupštini preporučuje kandidaturu generalnog tužioca, predsjednika Centralne banke i predsjednika Kontrolne komore. Na preporuku generalnog tužioca imenuje i / ili razrješava zamjenike glavnog tužioca. Također imenuje Vijeće kontrolne komore na preporuku predsjednika kontrolne komore. Članove Vijeća Centralne banke također imenuje predsjednik.

Formiranje i nagrađivanje osoblja[uredi | uredi izvor]

Predsjednik formira svoje osoblje u skladu sa procedurama definisanim zakonom. Njegova naknada, servisiranje i osiguranje također su propisani zakonom.

Ostala pitanja[uredi | uredi izvor]

Predsjednik rješava pitanja u vezi s davanjem državljanstva Republike Armenije i političkim azilom. Također unapređuje u najviše diplomatske i druge klasifikacione činove.

Uloge u zakonodavnoj vlasti[uredi | uredi izvor]

Predsjednik Republike potpisuje i proglašava zakone koje je donijela Narodna skupština. U roku od dvadeset i jednog dana može vratiti zakon koji je donijela Narodna skupština i vratiti ga u obliku pisma, gdje primjećuje svoje primjedbe i preporuke i zahtjeva nova razmatranja o tom pitanju. Nakon razmatranja preporuka i prigovora predsjednika, on bi u roku od pet dana trebalo da potpiše i objavi zakon koji je ponovo usvojila Narodna skupština. Predsjednik ima moć raspuštanja Narodne skupštine [7] i održavanja vanrednih izbora ako Narodna skupština ne odobri program Vlade dva puta zaredom u roku od dva mjeseca. Predsjednik Republike također može raspustiti Narodnu skupštinu na preporuku predsedavajućeg Narodne skupštine ili premijera u sledećim slučajevima:

  1. Ako Narodna skupština u roku od tri mjeseca ne donese odluku o nacrtu zakona koji je odlukom Vlade smatran hitnim;
  2. Ako se tokom redovnog zasjedanja u roku od tri mjeseca ne sazovu sjednice Narodne skupštine;
  3. Ako tokom redovnog zasjedanja Narodna skupština ne usvoji, više od tri mjeseca, rezoluciju o pitanjima koja se razmatraju.

Predsjednik Republike također ima moć da:

  • Stavi veto na odluku Narodne skupštine da usvoji zakon;
  • Inicirati izmjene ustava.

Pravni akti koje je izdao predsjednik[uredi | uredi izvor]

Prema Zakonu o pravnim aktima,[8] predsjednik Republike Armenije može donijeti samo regulatorne ili pojedinačne uredbe ili izvršne naloge. Ukazi i naredbe koje je izdao predsjednik ne mogu biti u suprotnosti sa Ustavom i zakonima Republike Jermenije i podliježu provedbi na cijelom teritoriju Republike.

Uloge u sudskoj vlasti[uredi | uredi izvor]

Predsjednik Republike Armenije imenuje 4 člana Ustavnog suda i, ako Nacionalna skupština ne uspije imenovati predsjednika Ustavnog suda u roku propisanom članom 83. stav 1. Ustava,[9] imenuje predsjednika Ustavnog suda. Ustavni sud iz reda članova Ustavnog suda.

On može, na osnovu zaključka Ustavnog suda, ukinuti ovlaštenja bilo kog od njegovih / njenih imenovanih u Ustavnom sudu ili dati saglasnost za uključivanje člana kao optuženog, pritvoriti ga, odobriti pokretanje sudskog postupka da ga podvrgne administrativnoj odgovornosti. Na preporuku Vijeća pravde, predsjednik imenuje predsjednike i sudije Kasacionog suda i njegovih vijeća, Apelacionog suda, Prvostepenog suda i specijaliziranih sudova.

Predsjednik imenuje dva pravnika za članove Vijeća pravde. Također može pomilovati osuđena lica i predložiti Narodnoj skupštini da proglasi amnestiju.

Rezidencija[uredi | uredi izvor]

Službena rezidencija predsjednika Armenije nalazi se u aveniji Baghramyan 26 u Jerevanu. Od 2018. godine počasni stražarski bataljon Ministarstva obrane obavlja javne dužnosti u rezidenciji, čija su vrata posjetiteljima obično otvorena vikendom i na kraći radni dan.[10]

Sekretari[uredi | uredi izvor]

Sljedeći su obnašali dužnost sekretara za štampu predsjednika:

  • Ruben Shugaryan (1992–1993)
  • Aram Abrahamyan (1993–1995)
  • Levon Zurabyan (1995–1995)
  • Kasia Abgaryan (1998–1999)
  • Vahe Gabrielyan (1999–2003)
  • Ashot Kocharyan (2003–2005)
  • Viktor Soghomonyan (2005–2008)
  • Samvel Farmanyan (2008—2010)
  • Armen Arzumanyan (2010—2013)
  • Arman Saghatelyan (2013—2015)
  • Vladimir Hakobyan (od 2015)[11]

Predsjedničke nagrade[uredi | uredi izvor]

Predsjednik Armenije dodjeljuje sljedeće nagrade:[12]

  • Predsjednička nagrada Republike Armenije
  • Predsjednička nagrada za mlade Republike Armenije u oblasti klasične muzike
  • Predsjednička nagrada za mlade Republike Armenije
  • Predsjednička nagrada Republike Armenije za značajan doprinos procesu priznavanja armenskog genocida
  • Globalna nagrada predsjednika Republike Armenije za izuzetan doprinos čovječanstvu kroz IT (Global IT Award)
  • Obrazovne nagrade predsjednika Republike Armenije u sferi informacionih tehnologija

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "The Decision of the Supreme Council of Armenian SSR upon the foundation of the post of the President of Armenia". www.irtek.am.
  2. ^ "Chapter 3, Article 54 of the Constitution of the Republic of Armenia". Constitutional Court of the Republic of Armenia. Pristupljeno 3. 3. 2015.
  3. ^ "Chapter 3 of the Constitution of the Republic of Armenia". Constitutional Court of the Republic of Armenia. Pristupljeno 3. 3. 2015.
  4. ^ "Law of the Republic of Armenia on the President". www.arlis.am.
  5. ^ "Presidential Order No. 174 N of 2007 on the Procedures of the organization of operations of the Government and other administration bodies". www.arlis.am. Pristupljeno 13. 3. 2015.
  6. ^ "Chapter 8, Article 111". www.concourt.am. Constitutional Court of the Republic of Armenia. Pristupljeno 3. 3. 2015.
  7. ^ "Chapter 4, Article 74.1 of the Constitution of the Republic of Armenia". www.concourt.am. Pristupljeno 3. 3. 2015.
  8. ^ "Law of the Republic of Armenia on Legal Acts" (PDF). Translation Centre.
  9. ^ "Chapter 3, Article 83 of the Constitution of the Republic of Armenia". www.concourt.am. Constitutional Court of Armenia. Pristupljeno 13. 3. 2015.
  10. ^ "Изменены часы свободного входа и выхода граждан на территорию резиденции президента Армении". ARKA News Agency. Pristupljeno 11. 6. 2019.
  11. ^ Пресс-секретарем президента Армении назначен Владимир Акопян
  12. ^ "RA Presidential Awards". www.president.am.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]