Černigivska oblast

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Černigivska oblast
Чернігівська область
Zastava Černigivske oblasti
Zastava
Grb Černigivske oblasti
Grb
Černigivska oblast u državi.
Država Flag of Ukraine.svg Ukrajina
Upravni oblik Oblast
Službeni jezik ukrajinski
Glavni grad Černigiv
Načelnik Ihor Vdovenko
Površina 31.865 km2
Stanovništvo 1.245.300
Gustoća 39 stanovnika na km2
Pozivni broj +380-46
Veb-sajt cg.gov.ua/

Černigivska oblast (uk. Чернігівська область) je oblast u Ukrajini. Prema popisu stanovnika iz 2001. godine u ovoj oblasti je živjelo 1.245.300 stanovnika.[1] Administrativno središte oblasti je grad Černigiv, a oblast je uspostavljena 4. decembra 1939.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Karta Černigivske oblasti.

Černigivska oblast se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Ukrajine blizu granice sa Bjelorusijom i Rusijom. Graniči sa: Kijevskim rezervoarom rijeke Dnjepar i Kijevskom oblašċu na zapadu, Sumskom oblašċu na istoku i Poltavskom oblašċu na jugu. Na sjevernoj granici ove oblasti je dio međunarodne granice Ukrajine prislonjene na Gomelsku oblast u Bjelorusiji na sjeverozapadu i ruskom Brjanskom oblašċu na sjeveroistoku.

Černigivska oblast je prepolovljena na sjeverni i južni dio rijekom Desna, koja se ulijeva u Dnjepar sjeverno od gradskog graničnog područja Kijeva. Ova oblast se prostire na 31.865 km2. Visinski raspored zemljišta u ovoj oblasti kreċe se padinom od 220 metara do 120 metara, uključujuċi i močvarne nizine oko toka rijeke Dnjepar. Grad Černihiv također leži u slivu rijeke Desna, koja ima mnoge pritoke kao što su rijeke Oster i Snov.

U ovoj sjevernoj ukrajinskoj regiji ima mnogo pošumljenih površina. Jedna petina Černihivske oblasti se sastoji od šume u kojima se uglavnom mogu naċi stabla drveća poput: hrasta, johe, bora i breze. [2]

Historija[uredi | uredi izvor]

Černigivska oblast je nastala 15. oktobra 1932. godine kao dio Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike.

Glavni grad Černihiv je prema arheološkim istraživanjima bio naseljeno mjesto prije više od 2000 godina. Ova oblast je bila vrlo važno historijsko područje još iz vremena Kijevske Rusije, kada su često bili spominjani gradovi Černigiv i Novhorod-Siverskji. Černigivska oblast se nalazi u historijskom području Polesja (ukrajinski: Полісся).[2]

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Černigivska oblast je podijeljena u 26 područja: 22 okruga (rejona) i 4 gradske opštine (mis'krada ili misto), službeno poznatih kao područja kojima upravljaju gradska vijeća.[3]

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima u Černigivskoj oblasti je umjereno kontinentalna, poput mnogih drugih područja u Ukrajini. Sezonske temperature se kreću od visokih 32 ° C do 21 ° C ljeti i od -12 ° C do 7 ° C zimi, a padne u prosjeku od 500 do 600 mm kiše godišnje.[2]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 2006. godine, sadašnji broj stanovnika ove oblasti procjenjuje se na oko 1.155 609, a sačinjavaju ga uglavnom Ukrajinci, sa manjinskim bjeloruskim i ruskim stanovništvom koje uglavnom živi na sjeveru okruga.

Ovo područje je doživjelo dugoročni pad broja stanovnika sa 23% u odnosu na popis iz 1959. godine, kada je bilo 1. 554.000 žitelja. To je najveċi pad od bilo koje druge ukrajinske oblasti, pa zbog toga ima najnižu gustoću stanovništva u zemlji.[2]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Privreda Černigivske oblasti se uglavnom zasniva na vađenju nafte i prirodnog gasa, transportu, mašinstvu i tekstilnoj industriji. Veliki fabrika duhana nalazi se u gradu Priluki. Gradovi Bahmač i Nižin su važne raskrsnice na željezničkim linijama koje vode iz Rusije i Bjelorusije ka Jugoistočnoj Evropi. Postoje značajni kapaciteti mašinske i elektronske industrije u Černihivu, a tu se nalazi i pivara u kojoj se proizvodi pivo pod nazivom "Černigivske".

Kulturne i turističke znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Neki od izloženih eksponata u Muzeju ukrajinskih kuċnih ikona, Dvorac Radomisl.

Na području Černigivske oblasti se nalazi i nekoliko historijski izuzetno značajnih primjera pravoslavnih crkvi i građevina u gradovima: Trojski manastir u Černihivu obnovljen 1695. godine, Novhorod-Siverskji, Ljubeč, Nižin, i Kozelec (grad iz vremena Kijevske Rusije, stariji i od Kijeva). Nižin je historijski grad Kozaka u kojem se nalaze Manastir svetog Nikole osnovan 1650ih, Borisoglebski manastir i univerzitet. Obližnje peċine ili pećine Antonija Pečerskog su osnovane u 11. vijeku, a predstavljaju primjer drevne monaške arhitekture. Černigivska oblast je poznata po svom posebnom stilu narodnog ikonoslikarstva. Svjetlina i realnost kao i upotreba crvenih i toplih žutih boja u prikazima svetaca na ikonama su uobičajene za ovu vrstu umjetnosti. Ikone su ukrašene cvijećem što podsjeċa na slavenske predhrišċanske tradicije. Ikonoslikarstvo iz Černigivske oblasti se proširilo i izvan tog područja. Mnogi primjeri ove vrste slikarstva su sačuvani u Muzeju ukrajinskih kuċnih ikona kao glavna kulturna znamenitost Dvorca Radomisl. Neki od ovih veċ navedenih primjera su značajni u okviru cjelokupne svjetske kulturne baštine.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Всеукраїнський перепис населення 2001 року". Pristupljeno 12. 8. 2016. 
  2. ^ a b c d "Chernihiv Oblast - Steeped in History and Varied Landscapes". ukraine.com. Pristupljeno 4. 1. 2017. 
  3. ^ "ЧИСЕЛЬНІСТЬ НАЯВНОГО НАСЕЛЕННЯ УКРАЇНИ". database.ukrcensus.gov.ua. Pristupljeno 5. 1. 2017. 
  4. ^ "Chernihiv Oblast". ukrainetravel.co. Pristupljeno 6. 1. 2017. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]