Čerkaška oblast

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Čerkaška oblast
Черкаська область
Zastava Čerkaške oblasti
Zastava
Grb Čerkaške oblasti
Grb
Čerkaška oblast u državi.
Država Ukrajina
Upravni oblikOblast
Službeni jezikukrajinski
Glavni gradČerkasi
NačelnikIgor Taburec
Površina20.900 km2
Stanovništvo1.242.965
Gustoća59 stanovnika na km2
Pozivni broj+380-47
Veb-sajtck-oda.gov.ua/

Čerkaška oblast (ukrajinski: Черкаська область) jest oblast u centralnoj Ukrajini čiji je jedan dio uz tok Dnjepra. Prema popisu iz 2001, u njoj je živjelo 1.403.000 stanovnika.[1] Administrativno središte je Čerkasi. Oblast je uspostavljena 7. januara 1954.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Sa ukupnom površinom 20.900  km2, Čerkaška oblast je 18. po veličini oblast u Ukrajini i sačinjava oko 3,5% od ukupne površine ove zemlje. Rijeka Dnjepar koja teče ka jugu sa brdovitom zapadnom obalom i ravničarskom istočnom obalom dijeli oblast u dva po veličini nejednaka dijela. Veći zapadni dio pripada području koje se naziva Pridnjeprovsko visočje, a na kojem se nalazi i najviši vrh sa 275 metara nadmorske visine. Nizinski istočni dio oblasti nekada je često plavio Dnjepar prije nego što je tok rijeke ukroćen s više hidroelektrana koje su izgrađene tokom 20. stoljeća.

U ovom području su i Irdino-Tjasminske močvarne nizine, kao i Kanivske planine. Četiri procenta Čerkaške oblasti se sastoji od izvora vode kao što su: jezera, bare, rijeke, vještačke akumulacije i podzemne vode. Ov oblast se proteže 245 km od jugozapada prema sjeveroistoku i 150 km od sjevera do juga. Najsjevernija tačka ove oblasti je u blizini sela Kononivka u Drabivskij rejonu (okrugu), najjužnija je u blizini sela Kolodiste u Talnivskij rejonu, najzapadnija je u blizini sela Koritnija u Žaškivskij rejonu, a najistočnija u blizini sela Stecivka u Čihirinskij rejonu. Geometrijsko središte ove oblasti je u blizini sela Žuravki u Horodiščenskij rejonu. Čerkaška oblast graniči sa Kijevskom oblašću na sjeveru, Kirovohradskom oblašću na jugu, Poltavskom oblašću na istoku i Viničkom oblašću na zapadu. Čerkaška oblast je bogata mineralima koji se sastoje od kombinacije granita, gline, željezne rude i kvarca. Ovo područje pruža i značajne količine fosilnih goriva, gdje se nalaze velike naslage mrkog uglja i treseta. Uglavnom preovladavaju stepska vegetacija, koja se sastoji uglavnom od kratkih trava i šumske stepe. Šumske stepe u ovom području sadrže više vrsta drveća kao što su: bor, grab, javor, breza i hrast. Tu su i mnogobrojne vrste grmlja koje se nalaze u šumskoj stepi poput: šipka, trešnja, i Viburnum opulus (đul).[2]

Klima[uredi | uredi izvor]

Čerkaška oblast ima umjerenu kontinentalnu klimu, što znači da se temperature tokom godine kreću u rasponu od 21 °C do 32 °C ljeti i -12 °C do 7 °C zimi.[2]

Historija[uredi | uredi izvor]

Čerkaška oblast je nastala kao dio Ukrajinske sovjetske socijalističke republike 7. januara 1954.godine. Na području ove oblasti nalaze se veći gradovi poput: Čerkasi, Smila i Uman, sa odgovarajućim rejonima (okruzima), kao i 30 bivših rejona počevši od Viničke oblasti, Kijevske oblasti, Kirovohradske oblasti i Poltavske oblasti.

Arheološka otkrića su pokazala da su ljudi naseljavali dolinu rijeke Dnjepar još od pamtivijeka. Najstariji predmeti iskopani na području Čerkaške oblasti potječu još iz kamenog doba i paleolita. [2]

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Karta Čerkaške oblasti.

Čerkaška oblast je administrativno podijeljena na 20 rejona (okruga), kao i 6 gradova (općina) koji su direktno podređeni oblasnim vlastima: Vatutine, Zolotonoša, Kaniv, Smila i administrativno središte oblasti Čerkasi. Lokalna uprava za oblast je pod kontrolom Čerkaške oblasne rade. Guverner ove oblasti je glasnogovornik Čerkaške oblasne rade koga imenuje predsjednik Ukrajine.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U Čerkaškoj oblasti ima više od sto trideset različitih etničkih grupa, koje su uglavnom ruskog ili ukrajinskog porijekla. Ukrajinci sačinjavaju 93.6%, a Rusi 5.4% od ukupnog broja stanovnika ove oblasti. Tatari, Armenci, Jevreji, Bjelorusi, Bugari i Moldavci su neke od brojnijih etničkih grupa koje žive na ovom području.[2] Prema najnovijoj zvaničnoj procjeni od 1. januara 2016. godine, ukupan broj stanovnika u ovoj oblasti iznosio je 1. 242. 965 stanovnika. [3]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Poljoprivreda je glavna privredna grana u Čerkaškoj oblasti. Dok su ozima pšenica i šećerna repa glavni proizvodi koji se uzgajaju u ovoj oblasti, uzgoj ječma, kukuruza, duhana i konoplje je također porastao. Stočarstvo je također jedna od važnih privrednih grana.

Industrija se uglavnom nalazi u Čerkasiju, glavnom i najvećem gradu ove oblasti. Hemijska industrija je bila razvijena u ovom gradu tokom kasnim 1960-ih, kao i izrada mašina, namještaja i prerada poljoprivrednih proizvoda.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Jedna od najznačajnijih znamenitosti u Čerkaškoj oblasti je Sofijin park (ukr. Софіївський парк) koji se nalazi u gradu Umanu. Ovaj park sa svojim živopisnim slapovima, fontanama, jezercima i kameni vrtom se smatra danas jednim od najpoznatijih primjera evropskog pejzažnog vrtnog dizajna s kraja 18. i početka 19. vijeka koji je sačuvan do danas. Godine 2007. ovaj park je uvršten na listu Sedam čuda Ukrajine.[4] U rodnom selu Subotiv se nalazi crkva kod koje je sahranjen hetman Bogdan Hmeljnicki, a nalazi se blizu grada Čigirin, gdje je ova veoma značajna ukrajinska historijska ličnost imala svoju kuću i zemljišne posjede.

U sjevernom dijelu ove oblasti nalazi se brdo Černeča Hora (ukrajinski: Чернеча гора) na obali Dnjepra u blizini grada Kaniv. Ono predstavlja važnu znamenitost u okviru Nacionalnog parka "Taras Ševčenko," gdje su ostaci poznatog ukrajinskog pjesnika i umjetnika Tarasa Ševčenka sahranjenog 1861. godine.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Всеукраїнський перепис населення 2001 року". Pristupljeno 9. 8. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ a b c d "Cherkasy Oblast - A Region of Diverse Landscapes and Moderate Climate". ukraine.com. Pristupljeno 30. 12. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Districts and Cities of Regional Significance". citypopulation.de. Pristupljeno 1. 1. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Sofiyivsky Park in Uman: history, architecture, objects". unknownukraine.com. Pristupljeno 1. 1. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]