Tatari

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Tatari
Tatarlar / Татарлар
Verbreitungsgebiet der Tataren.PNG
Ukupna populacija
blizu 7 miliona [1];[2]
Značajno stanovništvo u
Jezik
tatarski, ruski
Vjera
islam, pravoslavlje, ateizam

Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 miliona) i po Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 miliona), s manjim skupinama i u drugim zemljama kao su (Bugarska, Rumunija; stara naselja u Poljskoj, oko 3.000), te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina). Po vjeri su većinom muslimani suniti, uz manje skupine pravoslavaca.

Naziv i historija[uredi | uredi izvor]

Tatarski ples – Krimski Tatar (lijevo) u bici s vojnikom Poljsko-Litvanskog saveza (desno).

Sam naziv „Tatarlar“ izvorno se odnosio na mongolsko pleme „Ta-ta“, koje je živjelo sjeverno od pustinje Gobi u 5. stoljeću te se pokrenulo prema Zapadu i zavladalo turkijskim plemenom Bugara (Protobugari) na Volgi, s kojim se danas izmiješalo (današnji kazanjski Tatari). Tako se Tatari najčešće smatraju turkijsko-mongolskim narodom koji govori turkijskim jezikom.

Nakon prodora Džingis-kanovih Mongola u Evropu, nazivi Tatari i Mongoli javljaju se istovremeno. Do 13. vijeka izmiješali su se i s drugim turkijskim narodima u Evropi (Hazari, Kumani, Pečenezi i dr.).

Tatari su vladajući sloj u Zlatnoj Hordi, državi koja se prostirala od Obra do Dnjepra, ugrožavajući i Moskvu, a nakon slabljenja Zlatne Horde vladaju još uvijek moćnim Kazanjskim i Krimskim kanatima, sve do kraja 15. vijeka, kada ih potiskuju Rusi.

U II. svjetskom ratu krimski Tatari su raseljeni. Kazanjski Tatari su imali autonomiju u Tatarstanu u SSSR-u, danas Republika Tatarstan u Ruskoj Federaciji.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Opća i nacionalna Enciklopedija, 19. knjiga, PRO LEKSIS d. o. o. VEČERNJI LIST d. d., Zagreb 2007., ISBN 978-953-7224-19-6
Commons
Commons: Tatari