Donjeck
Donjeck
Донецьк | |
|---|---|
Grad | |
   .jpg)   Od gore u smjeru kazaljke na satu: Katedrala Preobraženja Isusova (velika slika); Donbass Palace; Dramsko pozorište; Lenjinov trg; Operno pozorište; i most | |
 Zastava | |
  Donjeck | |
| Koordinate: 48°00′10″N 37°48′19″E / 48.00278°N 37.80528°E | |
| Država | Ukrajina (okupirala Rusija) |
| Oblast | Donjecka oblast |
| Rajon | Donjecki Rajon |
| Vlada | |
| Površina | |
| • Grad | 358 km2 |
| Nadmorska visina | 169 m |
| Stanovništvo | |
| • Grad | 901.645 |
| • Gustoća | 2.500 /km2 |
| • Metropolitansko područje | 1.560.000 |
| Vremenska zona | EET (UTC+2) |
| • Ljeti (DST) | EEST (UTC+3) |
| Poštanski broj | 83000–83497 |
| Pozivni broj | +380 622, 623 |
| Veb-sajt | gorod-donetsk |
Donjeck (ukrajinski: Донецьк; ruski: Донецк), industrijski je grad u istočnoj Ukrajini smješten na obalama rijeke Kalmius u Donjeckoj oblasti. Stanovništvo je procijenjeno na 901.645 (procjena 2022) u gradskoj jezgri, s više od 2 miliona u metropolitanskom području (2011). Prema popisu stanovništva iz 2001. Donjeck je bio peti po veličini grad u Ukrajini.[1]
Administrativno, Donjeck je bio središte Donjecke oblasti, dok je historijsko neslužbeni glavni grad i najveći grad veće gospodarske i kulturne regije Donjecke kotline (Donbas). Donjeck u susjedstvu s drugim velikim gradom, Makejevkom, i zajedno s drugim okolnim gradovima čini veliku urbanu rasprostranjenost i konurbaciju u regiji. Donjeck je veliko ekonomsko, industrijsko i naučno središte Ukrajine s visokom koncentracijom teške industrije i kvalificiranom radnom snagom. Gustoća teške industrije (pretežno proizvodnja čelika, hemijska industrija i rudarstvo uglja) odredila je izazovnu ekološku situaciju u gradu. Godine 2012. izvještaj UN-a svrstao je Donjeck među gradove u kojima najbrže opada rast stanovništva.[2]
Izvorno naselje na jugu evropskog dijela Ruske Imperije prvi put se spominje kao Aleksandrovka 1779, za vrijeme vladavine carice Katarine Velike. Godine 1869. velški biznismen John Hughes osnovao je čeličanu i nekoliko rudnika uglja u regiji, a grad je nazvan Hjuzovka ili Juzovka u znak priznanja za njegovu ulogu. Tokom sovjetskih vremena, gradska industrija čelika se proširila. Godine 1924. Juzovka je preimenovana u Staljin. Godine 1929. Staljin je preimenovan u Staljino, a 1932. grad postaje središte Donjecke oblasti. Preimenovan u Donjeck 1961, grad je danas ostao središte rudarstva uglja i industrije čelika.
Od aprila 2014. Donjeck i okolna područja jedno su od glavnih poprišta borbi u tekućem Rusko-ukrajinskom ratu, dok se proruske separatističke snage bore protiv ukrajinskih vojnih snaga za kontrolu nad gradom i okolnim područjima. Tokom rata, gradom Donjeckom upravljale su proruske separatističke snage kao središtem Donjecke Narodne Republike, s rubnim teritorijima regije Donjeck podijeljenim između dvije strane.[3] Međunarodni aerodrom Donjeck postao je epicentar rata 2014. s gotovo jednogodišnjom borbom.
Od oktobra 2022. Rusija ima potpunu kontrolu nad gradom,[4] a ukrajinske i ruske snage su još uvijek uključene u borbama u blizini grada.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Results / General results of the census / Number of cities". Popis stanovnika u Ukrajini 2001. Arhivirano s originala, 9. 1. 2006. Pristupljeno 9. 4. 2023.
- ^ Berlinger, Joshua. "The 28 Fastest-Shrinking Cities In The World". Business Insider (jezik: engleski). Pristupljeno 9. 4. 2023.
- ^ Weaver, Matthew; Luhn, Alec (13. 2. 2015). "Ukraine ceasefire deal agreed at Minsk talks". The Guardian. Pristupljeno 16. 12. 2016.
- ^ Barros, George; Stepanenko, Kateryna; Bergeron, Thomas (30. 9. 2022). "Interactive Map: Russia's Invasion of Ukraine". ArcGIS StoryMaps (jezik: engleski). Institute for the Study of War and Critical Threats. Pristupljeno 9. 4. 2023.