Donbas

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Donbas (ukrajinski: Донбас; ruski: Донбасс), Donjecki basen (ukrajinski: Донецький басейн; ruski: Донецкий бассейн) ili Donjecki kraj (ukrajinski: Донецький край; ruski: Донецкий край), jest područje u istočnom dijelu Ukrajine.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Donjecki basen na sjeveroistoku prolazi istoimeni Siwerskyj Donez (ruski Severski Donez, također skraćeno Donez). Rijeka se preko Dona uliva u Azovsko more. Unutar Ukrajine, sjeverni i središnji dio Donjecke oblasti, južni dio Luganske oblasti i krajnji istok Dnjepropetrovske oblasti pripadaju Donjeckom basenu, s ruske strane to je zapadni dio Rostovske oblasti. Centar Donbasa je Donjeck, peti po veličini grad u Ukrajini.

Položaj Donbasa na karti

Ostali veći gradovi ove regije su: Donjeck, Lugansk, Makijivka, Horlivka, Kramatorsk, Slovjansk, Sjeverodonjeck i Lisičansk.

Historija[uredi | uredi izvor]

Riječ Donbas se često koristi u historijskom, kulturnom i privrednom spektru. Donbas je imao veliku ulogu za vrijeme Ruske Imperije, Sovjetskog Saveza i današnje Ukrajine. Nalazi se na prostoru Donjecke i Luganske oblasti. Mali dio Donbasa se rasprostire i u jugozapadnoj Rusiji.

Prvi grad u regiji Donbasa, bio je Slovjansk utemeljen 1676. godine. Godine 1721., pronađena su ogromna nalazišta ugljena. Tada je počeo i veliki privredni razvoj tog područja. Za vrijeme Oktobarske revolucije i Ruskoga građanskog rata ovdje su vođene velike borbe između ruske Bijele garde i boljševika. Donbas je bio meta Hitlera i nacista za vrijeme Drugog svjetskog rata, prije svega zbog energenta i ruda za vojnu mašineriju.

Na području Donbasa su 2014. godine proglasile nezavisnost Donjecka narodna republika i Luganska narodna republika, koje su pardržave, koje Međunarodna zajednica ne priznaje.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema podacima Popisa stanovništva iz 2001. godine u ovoj regiji je živjelo: 6.024.000 stanovnika, a od tog, Ukrajinci: 3.323.000 (56%), Rusi sa 2.431.000 (40%) i ostali 220.000 (4%).[1]

Postotak zastupljenosti ukrajinskog I ruskog jezika u svim oblastima

Udio onih koji govore ruski maternji je veći od onog "etničkih" Rusa, jer je ruski prijavljen kao maternji jezik bez obzira na etničku pripadnost. Proporcija je 74,9% u Donjecku i 68,8% u Lugansku. U ukrajinskim regijama bilo je velikih ruskih manjina od 39% u Lugansku i 38,2% u Donjecku 2001. godine.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Donbas je do danas važan za ukrajinsku tešku industriju kao i nalazišta željezne rude Krivbasa zapadno od Dnjepra. U 1999. godini, 36 miliona tona uglja je iskopano godišnje u regionu Donjecka. Na ruskoj strani, proizvodnja je opala; 1999.godine je još uvijek bilo oko 10 miliona tona uglja.

Rudnici, kao i postrojenja za proizvodnju čelika, sada su zastarjeli zbog nedostatka održavanja i ulaganja. Prema ukrajinskoj statističkoj službi, u prvom kvartalu 2014. kompanije Donbasa zabilježile su gubitke koji su bili 37 posto veći od nacionalnog prosjeka. U apsolutnom iznosu, iznosile su 1,8 milijardi evra, što je oko 50 odsto više nego u cijeloj 2013. Industrijska proizvodnja Donbasa je pala za 13 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Tvornica čelika u gradu Azovstal

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Rezultati Popisa stanovništva 2001. godine".