Fosilna goriva

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Fosilna goriva su goriva koja sadrže ugljikovodike i nastali su od fosilnih ostataka biljaka i životinja. Trenutno su osnovni izvor energije na Zemlji. Energija iz fosilnih goriva obično se oslobađa izgaranjem i prilikom tog izgaranja također se oslobađaju otrovni i štetni plinovi koji utječu na okolinu kao: ugljik monoksid CO, ugljik dioksid CO2, sumpor dioksid SO2, SO3, dušik-dioksid, NO2 itd. Ovi plinovi štetno utječu na okoliš tako što se sakupljaju u atmosferi i tako stvaraju efekt staklenika, dok u dodiru s vodom u atmosferi pretvaraju se u kiselinu koja pada na zemlju - tzv. kisele kiše koje uništavaju biljke i erodiraju građevine, stjene...Chuhuo

Motor_oil_refill_with_funnel

Anthracite_(coal)Glavna fosilna goriva (od vrha do dna): prirodni gas, nafta i ugalj

U glavna fosilna goriva spadaju:

Fosilna goriva se mogu spaljivati kako bi se osigurala toplota za direktnu upotrebu (kao što je kuhanje ili grijanje), za pogon motora (kao što su motori s unutrašnjim sagorijevanjem u motornim vozilima) ili za proizvodnju električne energije[2]] Neka fosilna goriva se prije sagorevanja rafinišu u derivate kao što su kerozin, benzin i propan. Porijeklo fosilnih goriva je anaerobna razgradnja zakopanih mrtvih organizama, koji sadrže organske molekule nastale fotosintezom.[3] Pretvaranje ovih materijala u fosilna goriva s visokim udjelom ugljika obično zahtijeva geološki proces od milion godina.[4]

U 2019. godini, 84% ukupne potrošnje primarne energije u svijetu i 64% električne energije bilo je iz fosilnih goriva[5] Spaljivanje fosilnih goriva velikih razmjera uzrokuje ozbiljnu štetu okolini. Preko 80% ugljičnog dioksida (CO2) proizvedenog ljudskom aktivnošću dolazi od njihovog sagorijevanja: oko 35 milijardi tona godišnje,[6] u poređenju sa 4 milijarde od razvoja zemljišta.[7] Prirodni procesi na Zemlji, uglavnom apsorpcija okeanom, mogu ukloniti samo mali dio toga. Dakle, postoji neto povećanje za mnogo milijardi tona atmosferskog ugljičnog dioksida godišnje.[8] Iako je curenje metana značajno,[9] sagorijevanje fosilnih goriva je glavni izvor emisije stakleničkih plinova koji uzrokuje globalno zagrijavanje i zakiseljavanje okeana. Uz to, većina smrtnih slučajeva zbog zagađenja zraka uzrokovana je česticama fosilnih goriva i štetnim plinovima. Procjenjuje se da to košta preko 3% globalnog BDP-a[10] i da bi postupno ukidanje fosilnih goriva spasilo milione života svake godine.[11]

Prepoznavanje klimatske krize, zagađenja i drugih negativnih uticaja uzrokovanih fosilnim gorivima dovelo je do široko rasprostranjene političke tranzicije i aktivističkog pokreta usmjerenog na prestanak njihove upotrebe u korist održive energije.[12] Međutim, budući da je industrija fosilnih goriva toliko integrirana u globalnu ekonomiju i jako subvencionirana,[13] očekuje se da će ova tranzicija imati značajne ekonomske posljedice.[14] Mnogi akteri tvrde da ova promjena treba da bude pravedna tranzicija[15] i kreiranje politike koja se bavi društvenim opterećenjem stvorenim nasukanim sredstvima industrije fosilnih goriva.[16][17]

Međunarodna politika, u obliku ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda za pristupačnu i čistu energiju i klimatske akcije, kao i Pariški klimatski sporazum, osmišljena je da olakša ovu tranziciju na globalnom nivou. 2021. godine Međunarodna agencija za energetiku zaključila je da se ne mogu otvoriti novi projekti vađenja fosilnih goriva ako globalna ekonomija i društvo žele izbjeći najgore uticaje klimatskih promjena i ispuniti međunarodne ciljeve za ublažavanje klimatskih promjena.[18]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Fossil fuel". ScienceDaily. Retrieved 29. 10. 2021.
  2. ^ Fossil fuels". Geological Survey Ireland. Retrieved 29 October 2021
  3. ^ "thermochemistry of fossil fuel formation" (PDF). arhivirano (PDF) s originala 20. 9. 2015.
  4. ^ Paul Mann, Lisa Gahagan, and Mark B. Gordon, "Tectonic setting of the world's giant oil and gas fields", in Michel T. Halbouty (ed.) Giant Oil and Gas Fields of the Decade, 1990–1999, Tulsa, Okla.: American Association of Petroleum Geologists, str. 50, pristupljeno 22. 6. 2009.
  5. ^ Ritchie, Hannah; Roser, Max (28. 11. 2020). "Energy". Our World in Data.
  6. ^ Ambrose, Jillian (12 April 2020). "Carbon emissions from fossil fuels could fall by 2.5bn tonnes in 2020". The Guardian. ISSN 0261-3077. Retrieved 27. 4. 2020.
  7. ^ Global Carbon Project Arhivirano 8. 4. 2022. na Wayback Machine (GCP)". www.globalcarbonproject.org. Pristupljeno 5. 4. 2022
  8. ^ "What Are Greenhouse Gases?". US Department of Energy. Pristupljeno 9. 9. 2007
  9. ^ Chapter 2: Emissions trends and drivers" (PDF). Ipcc_Ar6_Wgiii. 2022. Arhivirano (PDF) s originala on 4. 4. 2022
  10. ^ "Quantifying the Economic Costs of Air Pollution from Fossil Fuels" (PDF). Arhivirano s originala (PDF) 6. 4. 2020.
  11. ^ Zhang, Sharon. "Air Pollution Is Killing More People Than Smoking—and Fossil Fuels Are Largely to Blame". Pacific Standard. Pristupljeno 5. 2. 2020.
  12. ^ Dickie, Gloria (4 April 2022). "Factbox: Key takeaways from the IPCC report on climate change mitigation". Reuters. Pristupljeno 5. 4. 2022.
  13. ^ Price Spike Fortifies Fossil Fuel Subsidies". Energy Intelligence. 14. 4. 2022. Pristupljeno 23. 4. 2022.
  14. ^ Why are fossil fuels so hard to quit?". Brookings. 8. 6. 2020. Pristupljeno 5. 4. 2022
  15. ^ IPCC: We can tackle climate change if big oil gets out of the way". the Guardian. 5. 4. 2022. Pristupljeno 5. 4. 2022
  16. ^ Monga, Jean Eaglesham and Vipal (20 November 2021). "Trillions in Assets May Be Left Stranded as Companies Address Climate Change". The Wall Street Journal. ISSN 0099-9660. Pristupljeno 5. 4. 2022.
  17. ^ Bos, Kyra; Gupta, Joyeeta (1 October 2019). "Stranded assets and stranded resources: Implications for climate change mitigation and global sustainable development". Energy Research & Social Science. 56: 101215. doi:10.1016/j.erss.2019.05.025. ISSN 2214-6296. S2CID 198658515.
  18. ^ No new oil, gas or coal development if world is to reach net zero by 2050, says world energy body". the Guardian. 18 May 2021. Retrieved 15 October 2021