Crvena

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Crvena
 
Strawberries.jpg
Cardinal.jpg
Cardinal Théodore Adrien Sarr 2.JPG
Magdalena Frackowiak.jpg
Chinese honor guard in column 070322-F-0193C-014.JPEG
Spektralne koordinate
Talasna dužina~620–740[1][2] nm
Frekvencija~480–400 THz
Koordinate boje
Heks. zapis#FF0000
sRGBB  (rgb)(255, 0, 0)
IzvorX11
B: Normalizirano na [0–255] (bajtova)

Crvena je boja iz vidljivog dijela spektra svjetlosti. Talasna dužina boje u spektru je od otprilike 620 do 740 nm.[2] Sa plavom i žutom bojom čini tri glavne boje, mješanjem kojih dobijamo ostale boje.

Simbolizam[uredi | uredi izvor]

  • Crvena je boja vatre i krvi. U ova dva elementa sadržana je sva njena pozitivna i negativna simbolika - na jednoj strani je mržnja, rat, bol, agresivnost, pakao, na drugoj ljubav, snaga, sreća, strast.
  • Često označava neke stvari koje su pogrešne, važne ili opasne.
  • Crvena boja donosi sreću i štiti od zla - iz tog razloga su sve do 19. vijeka vjenčanice bile crvene.
  • Crvena boja je boja zabrane i opasnosti - prisutna je na semaforima i saobraćajnim znakovima, predsjednik SAD ima "crveni telefon", za isključenje u sportu daje se "crveni karton"...
  • Crvena boja ima i simbolično značenje, ona se poistovječuje sa revolucijom, radničkim pokretom, komunizmom itd.
  • Crvena boja podiže raspoloženje, daje osjećaj topline; ona također izaziva osjećaj destruktivnosti i agresivnosti.
  • Crvena boja se često koristi u reklamama.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Thomas J. Bruno, Paris D. N. Svoronos. CRC Handbook of Fundamental Spectroscopic Correlation Charts. CRC Press, 2005.
  2. ^ a b Craig F. Bohren (2006). Fundamentals of Atmospheric Radiation: An Introduction with 400 Problems. Wiley-VCH. str. 214. ISBN 3-527-40503-8.[mrtav link]