Idi na sadržaj

Dnjipro

Koordinate: 48°28′03″N 35°02′24″E / 48.46750°N 35.04000°E / 48.46750; 35.04000
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dnjipro
Дніпро
Grad
Pogled na centar Dnjipra
Pogled na centar Dnjipra
Zastava Dnjipro
Zastava
Službeni grb Dnjipro
Grb
Dnjipro nalazi se u Ukrajina
Dnjipro
Dnjipro
Koordinate: 48°28′03″N 35°02′24″E / 48.46750°N 35.04000°E / 48.46750; 35.04000
DržavaUkrajina Ukrajina
OblastDnjipropetrovska oblast
RajonDnjipro Rajon
Vlada
 • GradonačelnikBoris Filatov[1] (Propozicija)
Površina
 • Grad409.718 km2
Nadmorska visina155 m
Stanovništvo (2022)[2]
 • Grad968.502
 • Gustoća2.411 /km2
 • Metro1.145.065
Vremenska zonaEET (UTC+2)
 • Ljeti (DST)EEST (UTC+3)
Poštanski broj49000–49489
Pozivni broj+380 56(2)
Veb-sajtdniprorada.gov.ua

Dnjipro, nekadašnji Dnjepropetrovsk (1926–2016), i prije toga Jekaterinoslav je četvrti po veličini grad u Ukrajini, sa oko milion stanovnika.[3][4][5][6] Nalazi se u istočnom dijelu Ukrajine, 391 km[7] jugoistočno od ukrajinskog glavnog grada Kijeva na rijeci Dnjepar, po kojoj je i dobio naziv. Dnjipro je administrativni centar Dnjipropetrovske oblasti. U njemu se nalazi uprava Dnjiparske urbane zajednice.[8] Dnjipro ima 968.502 stanovnika (procjena 2022).

Arheološki dokazi sugerišu da su na mjestu današnjeg grada kozačke zajednice naseljavale to područje najkasnije od 1524. Jekaterinoslav („slava Katarini“) je ustanovljen ukazom ruske carice Katarine Velike 1787. kao administrativni centar Novorosije. Na kraju 19. vijeka, grad je privlačio strani kapital i međunarodnu, multietničku radnu snagu koja je kopala željeznu rudu Krivbasa i ugalj Donbasa.

Preimenovan je u Dnjipropetrovsk 1926. po naređenju vođe ukrajinske komunističke partije Grigorog Petrovskog. Nakon toga postao je fokus staljinizma, i samim tim je imao brzi razvoj industrije. Nakon Drugog svjetskog rata, postao je jedan od ključnih centara nuklearne, vojne i svemirske industrije Sovjetskog Saveza, zbog strateške bitnosti funkcionisao je kao zatvoreni grad.

Nakon događaja na Euromajdanu 2014., grad se politički udaljio od proruskih stranaka i ličnosti, te se okrenuo prema onima koji ugovaraju bliže veze države sa Evropskom unijom. Kao rezultat dekomunizacije, grad je 2016. preimenovan u Dnjipro. Nakon ruske invazije na Ukrajinu koja je počeka u februaru 2022., Dnjipro se brzo razvio kao logistički centar za humanitarnu pomoć i prihvatno mjesto za ljude koji bježe sa različitih frontova.[9][10]

Trenutno ime

Ukrajinski jezik: Дніпро, ruski jezik: Днепр

Bivša imena

  • Novyi Kodak 1645–1784.
  • Yekaterinoslav 1784–1796.
  • Novorossiisk 1796–1802.
  • Yekaterinoslav 1802–1918
  • Sicheslav 1918–1921.
  • Yekaterinoslav/Katerynoslav 1918–1926.
  • Dnipropetrovsk 1926–2016.

Prvobitni naziv ukrajinskog kozačkog grada na teritoriji savremenog Dnjipra bio je Novyi Kodak (Novi Kodak).[11] Takođe na teritoriji modernog Dnjepra, Rusko carstvo je osnovalo Jekaterinoslav (slava Katarine).[12] Ovo ime se prvi put pominje u izveštaju koji je guverner Azova Vasilije Čertkov poslao Grigoriju Potemkinu 23. aprila 1776. Napisao je "Pokrajinski grad koji se zove Jekaterinoslav trebao bi biti najbolja pogodnost na desnoj strani rijeke Dnjepar u blizini Kajdaka..." (što se odnosilo na Novi Kodak). Izgradnja je službeno prenesena na desnu obalu dekretom ruske carice Katarine II od 23. januara 1784. godine.

U 17. vijeku grad je bio poznat i kao Polovytsia.[13]

Godine 1918. Centralno vijeće Ukrajine od Ukrajinske Narodne Republike predložilo je promjenu imena grada u Sicheslav; međutim, ovo nikada nije izvršeno.[14]

A 1926. grad je preimenovan po komunističkom vođi Grigoriju Petrovskom.[15] U nekim anglofonskim medijima Dnjipro je dobio nadimak Rocket City tokom Hladnog rata.[16]

Zakon o dekomunizaciji iz 2015. zahtijevao je preimenovanje grada. Na dan 29. decembra 2015. gradsko vijeće je zvanično promijenilo naziv grada u Petrovsky u čast Svetog Petra,[17] samim tim je naziv bio u skladu sa zakonom, zato što su to uradili bez stvarne promjene samog imena.

Na dan 3. februara 2016. u Vrhovnoj radi (ukrajinski parlament) registrovan je nacrt zakona o promjeni imena grada u Dnjipro.[18] Ukrajinski parlament je 19. maja 2016. usvojio zakon o zvaničnom preimenovanju grada (u Dnjipro). Rezoluciju je odobrilo 247 od 344 poslanika, a 16 se protivilo toj mjeri. Nakon preimenovanja grada pominjanje Petrovskog je uklonjeno iz institucija koje su nosile ime grada. Značajan izuzetak je naziv okolne pokrajine, koji je naveden u teritorijalnoj strukturi Ukrajine u Ustavu Ukrajine.[19] Tako sve dok se ne sprovede dug i komplikovan proces izmjena, ona zvanično zadržava naziv Dnjipropetrovska oblast.

Geografija

[uredi | uredi izvor]
Pogled na Dnjipar iz zraka. Može se vidjeti rijeka Dnjepar, lijeva i desna obala grada, te brojni mostovi.

Grad je izgrađen uglavnom na obje obale rijeke Dnjepar. U velikoj petlji meandra, rijeka mijenja svoj tok od sjeverozapada da bi nastavio na jug, a kasnije na jugozapad kroz Ukrajinu, konačno prolazeći kroz Herson gdje se konačno ulijeva u Crno more.

Danas su i sjeverna i južna obala dom raznih industrijskih poduzeća i proizvodnih pogona. Aerodrom se nalazi oko 15 km jugoistočno od grada.

Centar grada je izgrađen na desnoj obali, koja je dio Dnjeparske visoravni, dok je lijeva obala dio Dnjeparske ravnice. Stari grad se nalazi na brdu koje je nastalo kao rezultat promjene toka rijeke na jug. Promjenu smjera rijeke uzrokuje blizina Azovske visoravni, koja se nalazi jugoistočno od grada.

Jedna od gradskih ulica, Prospekt Akademika Javorničkog, povezuje dvije glavne arhitektonske cjeline grada i predstavlja važnu saobraćajnicu kroz centar, koja uz prigradske radijalne putne sisteme obezbjeđuje neke od najvažnijih saobraćajnih veza za prigradska i međugradska putovanja.

Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, grad ima umjereno kontinetalnu klimu (Dfa/Dfb). Sniježne padavine su češće u brdima nego u nižim dijelovima grada. Grad ima četiri različita godišnja doba: hladne, snježne zime, vruća ljeta i dva relativno vlažna prelazna perioda. Međutim, prema drugim šemama (kao što je bioklimatski sistem Salvadora Rivas-Martineza), Dnjepar ima gornju umjerenu bioklimu i zbog visoke evapotranspiracije pripada umjerenoj kseričnoj stepskoj termoklimatskoj zoni. Dnjipro je tokom ljeta veoma topao (srednja dnevna temperatura u julu je od 24° do 28 °C, ponekad i toplija od 32° do 36 °C. U maju temperature do 36 °C (97 °F) Zima nije tako hladna (prosječna dnevna temperatura u januaru je -4° do 0 °C, ali kada snijega nema i vjetar jako duva, subjektivni osjećaj je da je izuzetno hladno. Mješavina snijega i kiše obično pada u decembru.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Результати 2 туру виборів у Дніпрі: розгромна перемога Філатова [Results of the 2nd round of elections in Dnipro: a devastating victory for Filatov]. 24 Kanal (jezik: ukrajinski). 24. 11. 2020. Pristupljeno 24. 11. 2020.
  2. ^ Broj raspoloživog stanovništva Ukrajine od 1. januara 2022 (PDF)
  3. ^ Чисельність населення на 1 липня 2011 року, та середня за січень–червень 2011 року [Population as of 1 July 2011, and the average for January – June 2011]. Department of Statistics in Dnipropetrovsk Oblast (jezik: ukrajinski). Arhivirano s originala, 20. 10. 2013.
  4. ^ Общие сведения и статистика [General information and statistics]. gorod.dp.ua (jezik: ruski). Pristupljeno 27. 7. 2019.
  5. ^ Ukrcensus.gov.ua — City Arhivirano 9. 1. 2006. na Wayback Machine URL-u pristupljeno 8. marta 2007
  6. ^ "Official statistics, 01.08.2012 (Ukrainian)". Dneprstat.gov.ua. Arhivirano s originala, 25. 10. 2014. Pristupljeno 28. 11. 2014.
  7. ^ "Coordinates + Total Distance". MapCrow. Pristupljeno 16. 8. 2015.
  8. ^ "Днепровская городская громада" (jezik: Russian). Портал об'єднаних громад України. Arhivirano s originala, 28. 3. 2023. Pristupljeno 17. 4. 2023.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  9. ^ Sullivan, Becky (29. 3. 2022). "With front lines on 3 sides, Ukraine's Dnipro sharpens its focus on the war". NPR.org (jezik: engleski). Pristupljeno 5. 4. 2022.
  10. ^ "Dispatch from Dnipro How 'Ukraine's outpost' and its people are faring after one year of all-out war". Meduza. 23. 2. 2023. Pristupljeno 11. 4. 2023.
  11. ^ (in Ukrainian) New Kodak, Museum Of Dnipro City History [uk] (26. mart 2022.)
  12. ^ Cybriwsky, Roman (2018). Along Ukraine's River: A Social and Environmental History of the Dnipro. Central European University Press. str. 61. ISBN 9789633862049.
  13. ^ Mikhail Levchenko. Hanshchyna (Ганьщина Україна). Opyt russko-ukrainskago slovari︠a︡. Tip. Gubernskago upravlenii︠a︡, 1874
  14. ^ Rada approves historic bills to part with Soviet legacy Arhivirano 25. 3. 2022. na Wayback Machine, The Ukrainian Weekly (17. april 2015.)
  15. ^ Poroshenko signed the laws about decomunization. Ukrayinska Pravda. 15. maj 2015.
    Poroshenko signs laws on denouncing Communist, Nazi regimes, Interfax-Ukraine. 15. maj 2015.
    Goodbye, Lenin: Ukraine moves to ban communist symbols, BBC News (14. april 2015.)
  16. ^ Zhuk, S (2010). Rock and Roll in the Rocket City: The West, Identity, and Ideology in Soviet Dniepropetrovsk, 1960–1985. Woodrow Wilson Center Press with Johns Hopkins University Press. ISBN 978-0801895500.
  17. ^ LB.ua, Днепропетровск собираются "переименовать" в честь Святого Петра (Dnepropetrovsk to be "renamed" in honour of St. Peter), 29. decembar 2015.
  18. ^ (in Ukrainian) In Rada registered a bill to rename Dnipropetrovsk, Ukrayinska Pravda (3. februar 2016.)
  19. ^ Ukraine, The World Factbook, Pristupljeno 9. februara 2023.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]