Köppenova klasifikacija klime

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Ažurirana Köppen-Geiger klimatska karta svijeta[1]
  Af
  Am
  Aw
  BWh
  BWk
  BSh
  BSk
  Csa
  Csb
  Cwa
  Cwb
  Cwc
  Cfa
  Cfb
  Cfc
  Dsa
  Dsb
  Dsc
  Dsd
  Dwa
  Dwb
  Dwc
  Dwd
  Dfa
  Dfb
  Dfc
  Dfd
  ET
  EF

Köppenova klasifikacija klime temelji se na statistički dobivenim, tačno određenim vrijednostima godišnjih i mjesečnih temperatura i padavina. Prvi put je publikovana 1884., a značajno mijenjana 1918.[2][3] i 1936. godine. Bitna važnost pri određivanju tipova klime ima godišnji hod klimatskih elemenata. U niskim geografskim širinama važna je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca, a u višim geografskim širinama najvažnija je srednja temperatura najtoplijeg mjeseca. Vegetacija je pokazatelj klime nekog kraja.

Prema Köppenu postoji pet klimatskih razreda:

  • A - klime = tropske kišne klime; srednja temperatura svih mjeseci je jednaka ili viša od 18 °C
  • B - klime = suhe klime; temperaturne granice nisu određene, nego se određuju kombinacijom temperature i padavina
  • C - klime = umjereno tople kišne klime; srednja temperatura najhladnijeg mjeseca nije niža od -3 °C, a najmanje jedan mjesec ima srednju temperaturu višu od 10 °C
  • D - klime = borealne ili snježno – šumske klime; srednja temperautra najhladnijeg mjeseca niža je od -3 °C, a srednja temperatura najtoplijeg mjeseca je iznad 10 °C
  • E - klime = snježne klime; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca je jednaka ili manja od 10 °C

Svaki od navedenih klimatskih razreda, osim razreda E, dijeli se u podgrupe dodavanjem drugog slova kojim se označava stepen vlažnosti.

  1. klime A :
    1. f - najsuhlji mjesec ima prosječno >= 60 mm padavina, pa nema sušnog perioda
    2. s – sušni period je ljeti
    3. w – sušni period je zimi ; najmanje mjesec dana, odnosno najsuši zimski mjesec ima <= 60 mm padavina
  1. klime B :
    1. S – stepske klime
    2. W – pustinjske klime

=> razgraničenje između pustinjskih i stepskih klima zavisi od godišnje količine padavina i srednjoj godišnjoj temperaturi

  1. klime C i D :
    1. f – padavine više-manje raspoređene tokom cijele godine, pa nema sušnog perioda
    2. w – sušni period je zimi, najsuši mjesec ima <= 1/10 padavina od najkišovitijeg mjeseca u toplom dijelu godine
    3. s – sušni period je ljeti; najsuši mjesec ima prosječno <= 40 mm kiše i manje od 1/3 od najvlažnijeg mjeseca

Prema temperaturi dalje se dodaju slova za klime B, C, D :

  1. klime B :
    1. h – vruće; srednja godišnja temperatura >= 18 °C
    2. k – hladno; srednja godišnja temperatura <= 18 °C, ali je srednja temperaturanajtoplijeg mjeseca > 18 °C
    3. k’ – hladno, samo je i srednja temperatura najtoplijeg mjeseca <18 °C
  1. klime C :
    1. a – vruće ljeto; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca >=22 °C
    2. b – toplo ljeto; temp. najtoplijeg mjeseca niža od 22 °C, ali najmanje 4 mjeseca ljeto ima srednju temperaturu>= 10 °C
    3. c – svježe ljeto; samo 1 –4 mjeseca ima srednja temperatura >=10 °C, ali najhladniji mjesec nema srednju temperaturu nižu od -3 °C
  1. klime D :
    1. a – vruće ljeto; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca >22 °C
    2. b – toplo ljeto; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca niža od 22 °C
    3. c – svježe ljeto; samo 1 – 4 mjeseca ima srednju temperaturu >= 10 °C

=> uvijek je za a, b, c srednja temperatura najhladnijeg mjeseca niža od -3 °C (ali ne niža od -38 °C)

    1. d – vrlo hladna zima; srednja temperatura najhladnijeg mjeseca niža od – 38 °C
  1. klime E :
    1. ET – klima tundre; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca je između 0 °C i 10 °C
    2. EF – klima vječnog mraza; srednja temperaturanajtoplijeg mjeseca jadnaka ili niža od 0 °C tj. sve srednje mjesečne temperature su negativne

11 glavnih klimatskih tipova :

  • Af – prašumska klima
  • Aw – savanska klima
  • Bw – pustinjska klima
  • Bs – stepska klima
  • Cf – umjereno topla vlažna klima
  • Cs – sredozemna ili mediteranska klima
  • Cw – sinijska klima
  • Df – vlažna borealna klima
  • Dw – suha borealna klima
  • ET – klima tundre
  • EF – klima vječnog mraza

Klime B i D pretežno su kontinentalne. Klime A, C, D su klime drveća.

Utjecaj kopna na klasifikaciju očituje se u:

  • skretanju granica pojedinih klimatskih tipova (vidljivo u izolinijama)
  • staničnoj raspodjeli područja nekih klimatskih tipova (B)
  • klime D uopće ne postoje na maritimnoj južnoj hemisferi u višim geografskim širinama

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Peel, M. C. and Finlayson, B. L. and McMahon, T. A. (2007). "Updated world map of the Köppen–Geiger climate classification". Hydrol. Earth Syst. Sci. 11: 1633–1644. doi:10.5194/hess-11-1633-2007. ISSN 1027-5606.  (direct: Final Revised Paper)
  2. ^ "Koppen climate classification | climatology". Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 2016-04-26. 
  3. ^ "KLASIFIKACIJA KLIMA". www.unizd.hr. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]