Sveti Petar

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Papa

Petar
Pontifikat odoko 30.
Pontifikat do13. oktobar 64.
NasljednikSveti Lino
Lični podaci
RođenjeŠimun
oko 1.
Betsaida, Izrael
Smrt13. oktobar 64.
Rim

Sveti Petar (aramejski:  ܫܸܡܥܘܿܢ ܟܹ݁ܐܦ݂ܵܐ, Shemayon Keppa; hebrejski:  שמעון בר יונה‎‎ Shim'on bar Yona; grčki: Πέτρος Petros; latinski: Petrus), poznatiji i kao Šimun Petar, Simeon ili Šimun, bio je jedan od 12 apostola[1] Isusa Krista, vođa ranohrišćanske Velike crkve. Prema rimokatoličkom učenju on se smatra prvim rimskim biskupom ili papom, a prema pravoslavnom učenju prvim patrijarhom Antiohije. Danas sve hrišćanske crkve obožavaju Petra kao glavnog sveca i osnivača Antiohijske i Rimske biskupije, ali se razlikuju u stavovima o autoritetu njegovih današnjih nasljednika.

Novi zavjet ukazuje na to da je Petrov otac Ivan (Jonah ili Jona) bio iz naselja Betsaida u provinciji Galileja. Njegov brat Andrija je također bio apostol. Prema Novom zavjetu, Petar je bio jedan od 12 apostola koje je Isus Krist izabrao za prve učenike. Kao ribar, imao je vodeću ulogu i bio s Isusom zajedno s Ivanom i Jakovom tokom događaja pod nazivom Preobraženje. Prema evanđeljima, nakon toga je Petar priznao Isusa za Mesiju, bio dio Isusovog unutrašnjeg kruga, tri puta porekao Isusa i gorko plakao kad je shvatio njegovo djelo koje je propovijedao tokom Pentekoste.

Prema kršćanskoj tradiciji, Petar je bio razapet u Rimu tokom vladavine rimskog cara Nerona. Tradicionalno se smatra da je bio razapet naopačke na vlastiti zahtjev, jer je sebe smatrao nedostojnim da bude razapet na isti način kao Isus. Kršćanska tradicija dalje tvrdi da je razapet na mjestu Klementinske kapele. Njegovi posmrtni ostaci nalaze se u podzemnoj grobnici u Bazilici svetog Petra. Od 1736. godine, svakog 29. juna statua svetog Petra u spomenutoj bazilici bude ukrašena papinskom tijarom, prstenom ribara i papinskom odjećom u sklopu proslave Petrovdana. Prema katoličkoj doktrini, direktni apostolski nasljednik svetog Petra jest aktuelni papa.

Dvije opće poslanice u Novom zavjetu pripisuju se svetom Petru, ali savremeni naučnici generalno odbacuju njegovo autorstvo. Tradicionalno se smatra da Evanđelje po Marku pokazuje utjecaj Petrovog propovijedanja i sjećanje očevidaca. Nekoliko drugih knjiga s njegovim imenom - Djela Petrova, Evanđelje po Petru, Propovijedanja Petrova, Otkrivenje Petrovo i Učenje Apostola - kršćanske denominacije smatraju apokrifnim i zato nisu uključene u biblijske kanone.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Bio je ribar, vjernik židovske vjere, rodom iz gradića Betsaide, sjeverno od Galilejskog jezera, a živio je u kući u blizini jezera u Kafarnaumu. Prema evanđeljima, Petra je Isus zapazio dok je lovio ribu i rekao mu: "Pođi za mnom, učiniću te ribarem ljudi." Petar je ipak ostao nagle naravi te se znao i suprotstaviti Isusu, posebno kada nije bio spreman prihvatiti Isusov kraj na križu. Zvao se Šimun, dok ga Isus nije prozvao Petar, što na grčkom znači "stijena", kako bi označio njegovu vodeću ulogu u Crkvi. To se dogodilo nakon što je Isus upitao apostole: "A vi, što vi kažete, ko sam ja?", a Petar mu je rekao: "Ti si Krist-Pomazanik, Sin Boga Živog." Petar je kasnije i postao rimski biskup i prvi papa. Postao je jedan od 12 apostola, kao i njegov brat Andrija. Petar je bio i jedan od prvih svjedoka praznog Isusovog groba nakon uskrsnuća, te jedan od onih kojima se uskrsli Krist najprije ukazao.

Apostolska djela navode da je Petar bio prisutan kod silaska Duha Svetog o prvim Duhovima te je počeo držati govore koji su obraćali hiljade ljudi. U toj knjizi također se čita kako je liječio bolesnike, pa su ih ljudi iznosili na trgove da Petrova sjena padne na njih i budu izliječeni.

Zbog svog propovijedanja bio je bačen u tamnicu. Herod Antipa htio ga je drugi dan pogubiti te tako pridobiti narod za sebe, ali je Petra anđeo izveo kroz vrata između četiri stražara, te odveo do Markove kuće, gdje je prva Crkva cijelu noć molila za njega. Petar je potom otišao iz Jerusalema i tako se spasio.

Potaknut viđenjem, odlazi u Cezareju rimskom građaninu Korneliju, ulazi u njegovu kuću, makar to po jevrejskom zakonu nije smio, te mu navješćuje evanđelje. U Djelima apostolskim to je prikazano kao važna prekretnica u kršćanstvu, budući da je tako prvi put ono izašlo izvan židovskog kruga.

Petar je propovijedao i u Antiohiji, a posebno je važna bila njegova uloga na prvom jerusalemskom apostolskom saboru, kad je odlučeno da se od pagana koji pređu na kršćanstvo neće tražiti da održavaju sav jevrejski zakon.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Saint Peter the Apostle | History, Facts, & Feast Day | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 27. 10. 2023. Pristupljeno 17. 11. 2023.