Papa Klement VII

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Papa

Papa Klement VII
Papa Klement VII
Pontifikat od18. novembra 1523.
Pontifikat do25. septembra 1534.
PrethodnikPapa Hadrijan VI
NasljednikPapa Pavao III
Lični podaci
RođenjeGiulio de’ Medici
26. maja 1478.
Firenca
Smrt25. septembra 1534.
Rim
SahranjenSanta Maria sopra Minerva
NacionalnostItalijan
PrebivališteRim
RoditeljiJulije I de’ Medici

Klement VII (pravo ime Giulio de’ Medici; 26. maj 1478 - 25. septembar 1534) bio je papa Rimokatoličke Crkve od 18. novembra 1513. do svoje smrti 25. septembra 1534.

Prije pontifikata[uredi | uredi izvor]

Rođen je mjesec dana nakon što je njegov otac, Julije I de’ Medici, ubijen u zavjeri. Iako njegovi roditelji nisu bili formalno vjenčani, njegov rođak, papa Lav X, ga je proglasio potomkom loze Medici iz tajnoga braka, čime mu je dozvoljeno preuzimanje visokih crkvenih položaja. Tokom svoje rane kleričke karijere bio je:

  • Nadbiskup Firence (od 9. maja 1513)
  • Biskup Albije (1513 - 1515)
  • Nadbiskup Narbonne (od 14. februara 1515)
  • Apostolski administrator biskupije Albenga (1517 - 1518)
  • Biskup Bolonje (1518)
  • Apostolski administrator biskupije Embrun (1518)
  • Apostolski administrator biskupije Ascioli Piceno (1518)
  • Biskup Egera (1520-1523)
  • Apostolski administrator biskupije Worcester (1521 - 1522)

Dana 23. septembra 1513. godine uzdignut je na nivo kardinala. Papa Leo X ga proglašava kardinalom-đakonom crkve Santa Maria in Domenica. Dana 26. juna 1517. prelazi u Crkvu Svetog Klementa i 6. jula 1517. u Crkvu Svetog Lorenca u Damasu. Od 1. oktobra 1519. do 1. novembra 1520. vrši dužnost papinog komornika.

Pontifikat[uredi | uredi izvor]

Dana 18. novembra 1523. izabran je za novog papu, naslijedivši papu Hadrijana VI. Za vrijeme čitavog pontifikata Klement VII se zalagao za povećanje papine svjetovne moći i uspona porodice Medici.

Državni sukobi[uredi | uredi izvor]

Klement VII u mlađim godinama

Od 1521. Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva vodi rat oko uprave nad sjeverom Italije s francuskim kraljem Franjom I. Papa Klement VII je u ovom sukobu nastojao biti neutralan, da bi se u sljedećim godinama okrenuo na stranu Karla V. Godine 1526, poslije zarobljenja Franje I, on prekida savez sa Karlom V i priključuje se Ligi de Cognac. Potom carske snage zauzimaju Rim i dolazi do pljačke Rima.

Pošto se na početku povlači u Engelsburg, on se predaje poslije prijetnje njegovih protivnika da će ubiti Katarinu de’ Medici, francusku kraljicu, u Firenci. Tada on biva zarobljen, a Medici protjerani iz Firence. Dana 29. juna 1529. Klement VII potpisuje sa Karlom V Barcelonski mir. Kao rezultat, on dobija nazad upravu nad crkvenom državom, a Medici se vraćaju u Firencu. Dana 24. februara 1530. Klement VII kruniše Karla V za cara u Bolonji.

Protestantska reformacija[uredi | uredi izvor]

Zbog reformacije, car Karlo V poziva Klementa VII na sazivanje jednog koncilija, čemu ovaj ne odgovara. Zahtjev engleskog kralja Henrika VIII za poništavanje braka sa Katarinom Aragonskom Klement VII također odbija, tako da se engleski kralj odriče Pape i kao rezultat osniva [[Crkva Engleske|Crkvu Engleske.

Smrt[uredi | uredi izvor]

Papa Klement VII je umro 25. septembra 1534. od trovanja gljivama. Naslijedio ga je [[papa Pavao III. Pokopan je u crkvi Santa Maria sopra Minerva.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]