Peloponez

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Reljefna karta poluostrva Peloponez

Peloponez je veliko poluostrvo (nakon izgradnje Korintskog kanala de facto je ostrvo) i naziv za regiju u južnoj Grčkoj. Peloponez je podjeljen na tri grčke periferije: Peloponez, Atika i Zapadna Grčka.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Peloponez zauzima površinu od 21.549 km2. Na dva mesta je povezan s ostatkom Grčke, prirodnim putem, preko Korintske prevlake i vještački, mostom Rio-Antirio koji je izgrađen 2004.

Poluostrvo je u unutrašnjosti planinsko sa duboko usječenim obalama. Najviša planina je Kilini s najvišim vrhom od 2.376 m. Peloponez ima četiri manja poluostrva okrenuta jugu: Meseniju, Mani, Epidaurus i Argolidu.

Pored peloponeske obale leže dvije grupe ostrva: Argo-saronska ostrva, na istoku i Jonska ostrva, na zapadu. Ostrvo Kitera, blizu poluostrva Epidaurus na jugu, smatra se dijelom Jonskih ostrva.

Gradovi[uredi | uredi izvor]

Najveći moderni gradovi na Peloponezu su:

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]