Personalna unija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih. Te države su potpuno odvojene, s obzirom na njihove unutrašnje i vanjske poslove. One su samostalne u pravom smislu riječi, a sama unija nije država.

Personalna unija se dakle sastoji od dva ili više entiteta koji se međunarodno smatraju odvojenim državama, ali dijele istog državnog poglavara —te stoga također dijele samo političke djelatnosti vezane uz državnog poglavara i rijetko izvanredno malo ostalih. Personalnu uniju ne smije se poistovjetiti s federacijom (poput Sjedinjenih Američkih Država), koje se međunarodno smatraju pojedinačnom državom.

Personalne unije mogu nastati iz vrlo različitih razloga opsega od skoro slučajnosti (princeza koja je već udata za kralja nasljeđuje očevu krunu i postaje vladajućom kraljicom, a njihovo dijete nasljeđuje krune obiju zemalja) do praktički aneksije (gdje se presonalna unija ponekad vidi kao način sprječavanja ustanaka). One također mogu biti zakonske (ustavi država jasno izražavaju da će se udružiti zajedno) ili nezakonske (u kojem slučaju mogu lako biti prekinute, naprimjer različitim nasljednim pravilima).

Budući da se predsjednike republika redovno bira između građana države o kojoj se radi, personalne su unije gotovo isključivo pojava u monarhijama. S opadanjem njihova broja tokom 20. vijeka, personalne unije su postale prilično rijetke. Ondje gdje postoje, najznačajnije među Kraljevstvima Commonwealtha, većinom su danas ceremonijalne, dok generalni guverner, po teoriji predstavnik državnog poglavara, ima samo marginalnu političku moć, te se imenuje i mora slušati savjet mjesnog poglavara vlade.

Između personalnih unija i federacija postoji nekakvo sivo područje, jer jedno obično preraste u drugo. Ovaj članak pokušaj je popisivanja historijskih i suvremenih personalnih unija.

Andora[uredi | uredi izvor]

Antigva i Barbuda[uredi | uredi izvor]

Australija[uredi | uredi izvor]

Austrija[uredi | uredi izvor]

Bahami[uredi | uredi izvor]

Barbados[uredi | uredi izvor]

Belize[uredi | uredi izvor]

Cejlon[uredi | uredi izvor]

Danska[uredi | uredi izvor]

Engleska[uredi | uredi izvor]

Fidži[uredi | uredi izvor]

Finska[uredi | uredi izvor]

Francuska[uredi | uredi izvor]

  • Djelomična personalna unija s Andorom od 1607. (francuski predsjednik jedan je od državnih poglavara Andore)

Gambija[uredi | uredi izvor]

Gana[uredi | uredi izvor]

Grenada[uredi | uredi izvor]

Gvajana[uredi | uredi izvor]

Hanover[uredi | uredi izvor]

Holandija[uredi | uredi izvor]

Hrvatska[uredi | uredi izvor]

Indija[uredi | uredi izvor]

Irska[uredi | uredi izvor]

Island[uredi | uredi izvor]

Jamajka[uredi | uredi izvor]

Južna Afrika[uredi | uredi izvor]

Kanada[uredi | uredi izvor]

Kenija[uredi | uredi izvor]

Litva[uredi | uredi izvor]

Luksemburg[uredi | uredi izvor]

Mađarska[uredi | uredi izvor]

  • Personalna unija s Poljskom od 1370. do 1382. pod vladavinom Ludovika I. To se razdoblje u poljskoj historiji ponekad naziva Andegawenska Poljska. Ludovik je naslijedio poljsko prijestolje od svog dajdže, Kazimira III. Nakon Ludovikove smrti poljski plemići (šljahta) su odlučili da prekinu personalnu uniju jer nisu više željeli da se vlada iz Mađarske, pa su odabrali Ludovikovu mlađu kćer Jadvigu kao svoju novu vladaricu, dok je Mađarsku naslijedila njegova starija kćer Marija.
  • Personalna unija s Austrijom od 1867. do 1918. (dvojna monarhija Austro-Ugarske) pod vladavinom Franje Josipa i Karla IV (zapravo to je bila prije dinastička unija, a ne personalna unija.)

Malta[uredi | uredi izvor]

Mauricijus[uredi | uredi izvor]

Nigerija[uredi | uredi izvor]

Norveška[uredi | uredi izvor]

Novi Zeland[uredi | uredi izvor]

Pakistan[uredi | uredi izvor]

Papua Nova Gvineja[uredi | uredi izvor]

Poljska[uredi | uredi izvor]

Poljsko-Litavska Zajednica[uredi | uredi izvor]

Portugal[uredi | uredi izvor]

Rusija[uredi | uredi izvor]

Schleswig i Holstein[uredi | uredi izvor]

  • Kneževstva s vlastitim pravilima o nasljeđivanju.

Sierra Leone[uredi | uredi izvor]

Solomonska Ostrva[uredi | uredi izvor]

Sveta Lucija[uredi | uredi izvor]

Sveti Kristofor i Nevis[uredi | uredi izvor]

Sveti Vincent i Grenadini[uredi | uredi izvor]

Sveto Rimsko Carstvo[uredi | uredi izvor]

Škotska[uredi | uredi izvor]

Španija[uredi | uredi izvor]

Švedska[uredi | uredi izvor]

Tanganjika[uredi | uredi izvor]

Trinidad i Tobago[uredi | uredi izvor]

Tuvalu[uredi | uredi izvor]

Uganda[uredi | uredi izvor]

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske[uredi | uredi izvor]

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske[uredi | uredi izvor]

Velika Britanija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]