Republika Bosna i Hercegovina

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Glavni članak: Bosna i Hercegovina
Republika Bosna i Hercegovina
1992 - 1997.
Države prije:
Flag of SFR Yugoslavia.svg SFRJ
Države poslije:
Bosna i Hercegovina Flag of Bosnia and Herzegovina.svg
Zastava Grb
HimnaJedna si jedina
Položaj na karti
Glavni grad Sarajevo
Službeni jezik bosanski
Državno uređenje Parlamentarna republika
  Predsjednik predsjedništva  
 -  1992-95. Alija Izetbegović
Površina
 -  Ukupno  51.209,2 km2
Stanovništvo
 -  Ukupno 4377033 
Valuta Bosanskohercegovački dinar

Republika Bosna i Hercegovina je država prethodnica današnjoj državi Bosni i Hercegovini.[1] Republika Bosna i Hercegovina je postojala sve do potpisivanja Aneksa 4 Dejtonskog sporazuma 14. decembra 1995, koji je sadržavao današnji Ustav Bosne i Hercegovine. Veći period postojanja države je protekao ratom u Bosni i Hercegovini, tokom kojeg su ostale dvije nacije (Srbi i Hrvati) osnovali vlastite entitete Republiku Srpsku i Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu, te napustili parlament, a predstavnici srpskog i hrvatskog naroda u Predsjedništvu Socijalističke republike Bosne i Hercegovine su napustili radni sastav i zamijenjeni novim članovima. Washingtonskim sporazumom 1994, ipak, Bošnjacima su se pridružili Hrvati kao podrška za formiranje Federacije Bosne i Hercegovine, pod-državnim zajedničkim entitetom. 1995. godine, Daytonskim mirovnim sporazumom Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska su se sjedinili u Bosnu i Hercegovinu.

Historija[uredi | uredi izvor]

Glavni članci: Rat u BiH i Raspad SFRJ

Parlamentarni izbori 1990. godine izabrani su članovi Skupštine Socijalističke republike Bosne i Hercegovine, kojom su dominirale etničke stranke, koje su formirale labavu koaliciju da izbace komunističku vlast. Deklaracije o nezavisnosti u Hrvatskoj i Sloveniji i ratovi u ove dvije zemlje su stanovništvo Bosne i Hercegovine i njena tri konstitutivna naroda postavili u nezgodan položaj. Uočljiva podijeljenost je uskoro razvila problem: ostati unutar Jugoslavenske federacije, opcija favorizirana od strane Srba ili tražiti nezavisnost - favorizirano među Bošnjacima i Hrvatima. Proglašenje suverenosti u oktobru 1991. pratio je referendum za nezavisnost i otcjepljenje od Jugoslavije u februaru i martu 1992. godine. Referendum je bojkotovala velika većina bosanskih Srba, ali ipak je odziv birača bio 64%, od kojih je 99% glasalo u korist prijedloga, pa je Bosna i Hercegovina postala nezavisna država.[2]

Dok se raspravljalo o prvoj žrtvi rata, veliki broj srpskih ofanziva je počeo u martu 1992. u istočnoj i sjevernoj Bosni. Prateći napeti period eskalirajućih tenzija i mjestimične vojne incidente, otvoreno ratovanje je počelo u Sarajevu 6. aprila.[2] Međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine je značilo da se Jugoslavenska narodna armija (JNA) službeno povuče sa teritorije države, iako su se njeni srpski članovi pridružili Vojsci Republike Srpske. Naoružana i opremljena od strane zaliha JNA u Bosni, podržana od strane paravojnih organizacija iz Bosne i Hercegovine i Srbije, Vojska Republike Srpske je 1992. uspjela zauzeti većinu teritorije sa srpskom većinom.[2] Godine 1993, kada je bošnjačko-hrvatski sukob započeo između vlade Sarajeva i hrvatske samoproglašene zajednice Herceg-Bosne, oko 70% teritorije države je bilo pod kontrolom Srba.[3]

U martu 1994, potpisivanje Washingtonskog sporazuma između bošnjačkih i hrvatskih lidera je vodilo kreiranju bošnjačko-hrvatske federacije. Ovo je, zajedno s međunarodnim ogorčenjem na srpske ratne zločine (od kojih je najznačajniji Genocid u Srebrenici nad 8.000 bošnjačkih muškaraca u julu 1995.[4]), pomoglo okrenuti ishod ratovanja. Potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma u Daytonu od strane predsjednika predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine (Alija Izetbegović), Hrvatske (Franjo Tuđman) i SR Jugoslavije (Slobodan Milošević) dovelo je do kraja rata, grubo uspostavljajući osnovnu strukturu današnje države. Tri godine ratovanja i krvoprolića su uzrokovale između 95 i 100 hiljada poginulih, te više od 2 miliona raseljenih osoba.[5]

Putni dokumenti[uredi | uredi izvor]

Verzije pasoša Republike BiH. {{{7}}}
Verzije pasoša Republike BiH.

U oktobru 1992, printan je ograničen broj pasoša Republike Bosne i Hercegovine i dostupan građanima.[6] Dokument je omogućavao vlasnicima da legalno uđu ili napuste državu kao i ulazak u druge države.

Osama bin Laden je bio poznat po tome što je imao pasoš Republike Bosne i Herceogvine, koji mu je bio izdat u ambasadi RBiH u Beču 1993. godine.[7][8] Njemački magazin Zeitenschrift otkrio je da je Osama bin Laden sa pasošem putovao u Sarajevo da bi se sreo sa prvim predsjednikom Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, Alijom Izetbegovićem 1994. godine.[9]

Službeni dokumenti i pasoši bili su važeći sve do kraja 1997. godine kada je implementacija Dejtonskog sporazuma stupila na snagu u današnjoj Bosni i Hercegovini. Pasoši RBiH su zamijenjeni pasošima i ličnom kartom Bosne i Hercegovine.

Đačka knjižica učenika osnovne škole iz perioda rata u BiH.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Tokom rata u BiH, škole su radile samo u većim gradovima. U opkoljenom Sarajevu, škole su radile u raširenim podrumskim učionicama u naseljima širom glavnog grada i to pod neprekidnim prijetnjama neprijateljskih snajpera i granata.[10] Zavisno od lokacije dijela države, uposlenici u školama morali su se prilagoditi ratnim prilikama tako da su se nastave odvijale u kućama i hodnicima. U nekim mjestima školske zgrade su pretvorene u izbjegličke kampove, bolnice ili vojne objekte.

Tokom 1992/93. školske godine, predmeti i nastavni plan i program bili su usko povezani sa onima iz perioda SR BiH, ipak obrazovanje u ratu imalo je mnogo mana, te zbog oštećene infrastrukture i manjka učitelja i nastavnika, obrazovanje je bilo teško za učenike.[11]

Nazivi škola u Sarajevu su promijenjeni kroz period RBiH, a takvi su ostali i danas. Ideologija socijalističke Jugoslavije i Narodno-oslobodilačka borba uništile su prijašnje nazive, pa tako imena pretežno ne-bošnjačkih historijskih ličnosti nisu preživjela test vremena. Samo 3 škole od 60ak u glavnom gradu nisu mijenjale imena.[12]

Vojska[uredi | uredi izvor]

Grb Armije Republike Bosne i Hercegovine

Armija Republike Bosne i Hercegovine je bila oružana snaga Republike Bosna i Hercegovina za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Armija RBiH je osnovana 15. aprila 1992, a veći dio strukture je prenešen iz bivše Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine. Armija je nakon Daytonskog sporazuma definisana kao bošnjačka komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme odbrane transformisana je u Bosanske rendžere, jednu od tri brigade u sastavu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Novac[uredi | uredi izvor]

Novčanica od 1.000 bosanskohercegovačkih dinara iz 1992. godine
Bosanskohercegovački dinar sa nominalnom vrijednošću od 10 dinara i dodatnim žigom u vrijednosti od 100.000 din. U upotrebi u području Travnika.

Nakon uvođenja bosanskohercegovačkog dinara i zamjene za jugoslavenski dinar, bosanskohercegovački dinar je bio u opticaju na većini teritorije pod kontrolom Armije Bosne i Hercegovine. Područja pod hrvatskom kontrolom koristila su hrvatski dinar, a na teritoriji Republike Srpske je uveden dinar Republike Srpske, kao platežno sredstvo. Zbog visoke inflacije, štampane su nove novčanice, a zbog nemogućnosti distribucije novih novčanica, u nekim su se dijelovima Republike Bosne i Hercegovine koristili razni novčani bonovi, obično novčanice sa nižim apoenima, kojima su bile dodatno pečatom promijenjene nominalne vrijednosti. Nedugo nakon uvođenja, kao platežno sredstvo uvedena je njemačka marka, koja je skoro u potpunosti zamijenila dinar, koji se koristio tek nakon uvođenja druge serije samo na području Sarajeva.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ustav Bosne i Hercegovine
  2. ^ a b c Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. ISBN 0-8147-5520-8.
  3. ^ Riedlmayer, Andras (1993). A Brief History of Bosnia-Herzegovina. The Bosnian Manuscript Ingathering Project.
  4. ^ Federal Commission for Missing Persons; "Preliminary List of Missing and Killed in Srebrenica"; 2005 [1]PDF (522 KB).
  5. ^ November. 21, 2005. Bosnian war "claimed 100,000 lives". Deutsche Presse-Agentur.
  6. ^ "Hronologija opsade Sarajeva 1992 – 1996.". pescanik.net. 
  7. ^ "Kratka, ali smrtonosna selefijska tradicija u BiH". bilten.org. 
  8. ^ "I Osama bin Laden ima Bosanski pasos!". bhdani.ba. 
  9. ^ "Bin Laden in Sarajevo". zeitenschrift.com. 
  10. ^ "The Heroes of Treca Gimnazija: A War School in Sarajevo, 1992-1995". readings.com.au. 
  11. ^ "Devedesete: Rat i nakon rata u Bosni i Hercegovini". 6yka.com. 
  12. ^ "STAV – Ko bi gori, sad je doli: Imena sarajevskih osnovnih škola u zagrljaju ideologija". faktor.ba. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]