Romi u Bosni i Hercegovini
| Romi u Bosni i Hercegovini | |
|---|---|
 | |
| Ukupna populacija | |
| 8,864 (popis 1991) | |
| Jezik | |
| Romski, bosanski, hrvatski, srpski | |
| Vjera | |
| Sunitski islam, Rimokatoličanstvo, Pravoslavlje |
Romi u Bosni i Hercegovini žive preko 600 godina. Prema popisu iz 1991. godine, u Bosni i Hercegovini je bilo 8.864 Roma ili 0,2% stanovništva.
Historija[uredi | uredi izvor]
Rousseau, francuski konzul u BiH, procijenio je 1866. godine broj od 9.965 Roma ili 1.1% stanovništva. Johann Roskiewicz je procijenio 1867. godine broj Roma u Bosni na 9.000 (1.2%) i u Hercegovini na 2.500 (1.1%), što u zbiru daje broj od 11.500 Roma. 1911. godine, Encyclopædia Britannica spominje 18.000 Roma u Bosni i Hercegovini (1.6%).
Demografija[uredi | uredi izvor]
Važne zajednice žive u Brčkom, Bijeljini, Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli, Kaknju, Prijedru, Zenici i Tesliću.
Značajni bosanski Romi[uredi | uredi izvor]
- Hedina Tahirović-Sijerčić, Dr.sc. profesor, pjesnik, pisac, autor prvog bosansko-romskog i romsko-bosanskog rječnika
- Dervo Sejdić, potpredsjednik NGO Kali Sara Roma informacionog centra
- Čika Mišo, posljednji čistač cipela u BiH
- Emra Tahirović, nogometaš
