Idi na sadržaj

Zenica

Koordinate: 44°12′12.8″N 17°54′28.2″E / 44.203556°N 17.907833°E / 44.203556; 17.907833
Ovo je bio istaknuti članak mjeseca.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zenica
Grad
Grad Zenica
Od vrha, s lijeva na desno: Glavni gradski trg sa spomenikom masakra u Zenici, Kamberovića polje i Sahat kula, Tvrđava Vranduk, najstarija džamija u Zenici, Stadion "Bilino polje", Stara čaršija, Bulevar grada uz rijeku Bosnu.
Zastava Zenica
Zastava
Službeni grb Zenica
Grb
Grad Zenica u Bosni i Hercegovini
Grad Zenica u Bosni i Hercegovini
Zenica nalazi se u Bosna i Hercegovina
Zenica
Zenica
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°12′12.8″N 17°54′28.2″E / 44.203556°N 17.907833°E / 44.203556; 17.907833
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonZeničko-dobojski
Vlada
 • GradonačelnikFuad Kasumović[1] (BHI)
Površina
 • Grad550,40 km2
 • Naseljeno mjesto43,72 km2
Nadmorska visina316 [2] m
Najveća nadmorska visina (Zmajevac)638 m
Stanovništvo (2013)
 • Grad110.663
 • Grad (gustoća)201,06 /km2
 • Naseljeno mjesto70.553
 • Naseljeno mjesto (gustoća)1.613,75 /km2
Demonim(i)Zeničanin, Zeničanka
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj72 000
Pozivni broj(+387) 32
Matični broj162973[3]
Matični broj grada11185
Veb-sajtwww.zenica.ba

Zenica je grad i naseljeno mjesto u Zeničko-dobojskom kantonu, u srednjem dijelu Bosne i Hercegovine. Po svojoj veličini i stanovništvu jest četvrti grad u Bosni i Hercegovini. Ekonomsko je središte geografske regije Srednje Bosne i pored Travnika i Visokog predstavlja najvažniji grad tog dijela države.

Etimologija

Prvo pominjanje imena Zenica zabilježeno je 20.3.1436, u pismu poslanom ka turskom vojvodi Baraku, gdje se u sedmom redu (odozgo) pominje naziv "Seniza".

Prvo pominjanje imena Zenica

Grad Zenica se geografski nalazi u samome centru Bosne i Hercegovine, tako da asocira na epicentar čula vida - zjenica. Prilikom napuštanja kraljevskog grada Bobovca, Katarina Kosača Kotromanić je izjavila "Osta z(j)enica oka moga...".[4]

Poznato je da se područje današnjeg grada kroz historiju na geografskim mapama označavalo još kao Bistua Nuova po kojem se zove jedna od ulica danas i Bilino Polje po kojem danas nosi naziv stadion NK Čelika i Reprezentacije Bosne i Hercegovine.

Historija

Najstariji materijalni dokazi o životu, civilizaciji i historijskim zbivanjima na lokalitetu grada Zenice, potiču od perioda 3000. do 2000. p. n. e, a čiji dokazi su pronađeni na lokalitetima Drivuše i Gradišća. Iz metalnog doba kao dokaz, pronađene su metalne sjekire i strelice u predjelu Nemile i Gračanice, da bi se na prelazu iz bronzanog u željezno doba (6-5. stoljeće p.n.e.), obilježila Ilirska plemena. Ilirska naselja su gradila specifična naselja odbrambenog karaktera, zvani gradina, a dokaz prisustva plemena Desidijata su indirektni dokazi iz toponomastičke građe kao npr. toponim gradina, kojeg pronalazimo u naseljima kao što su Gradišće, Gračanica, Gradac u okolini Zenice. Najveći ustanak protiv Rimljana, Batonov ustanak (6–9. p. n. e) spominje se i Arduba koja je povezivana sa današnjim Vrandukom. [1]

Srednjovjekovna Bosna

Tokom ranog srednjeg vijeka, pretpostavlja se da su barbarske najezde uništile najveći dio antičkog naslijeđa, a od posebnog značaja za Zenicu jest bistuenske biskupije (najznačaniji nalaz (2–4. vijek) u kojem dominira monumentalna ranokršćanska dvostruke bazilika, pored koje je u Evropi identifikovana samo još jedna). Tokom srednjeg vijeka na području Zenice, a i kompletne srednje Bosne, naseljavaju se Goti, Avari i Slaveni koji formiraju svoje južne slavenske države, a tako i Bosnu.

Vrijeme političke samostalnosti srednjovjekovne Bosne direktno je vezano za Zenicu, prije svega Gradješinom pločom i aktom abjuracije, čime je dopunjeno Kulinovo vrijeme, ali određuje i činjenice političke moći. Tokom vladavine Kulina bana (prvog bosanskog kralja) pominje se vjera sa sličnim heretičkim (dualističkim) vjerovanjem na istoku Balkanskog poluostrva. Međutim pritiskom pape i mađarskog kralja, bosanski ban Kulin će pred papinim izaslanikom kardinalom Ioannesom Casamarisom, splitskim nadbiskupom Bernardom i dubrovačkim đakonom Marinom, 8. aprila 1203. objaviti Bilinopoljsku izjavu kojom se odriče bogumilskog učenja. Blizina tvrdog grada Vranduka, sjedište bosanskih kraljeva, Janjica i hiže dida bosanskih krstjana (u historiografiji nazivanih bogumilima, bosanskim hereticima ), sa stećcima u Puhovcu i Pojskama, nekoliko pisara i graditelja, uz ostalo, jesu činjenice i dokaz posebnog značaja ovog kraja u srednjem vijeku.

U razdoblju srednjeg vijeka, 1370, spominje se naselje Klopče, kao i porodica toga imena, 8. januara 1404. bosanski did iz Janjića šalje depešu dubrovačkom knezu Vlahi Sorkočeviću. U zeničkom naselju Varošišće otkopana je crkva iz srednjeg vijeka i franjevački samostan Sv. Marije, koju je gradio kipar Ivan Hrelić, učenik Juraja Dalmatinca.

Osmansko doba

U vrijeme vladavine Osmanlija (1463–1878) činjenicom da se promjenom smjera glavnog trgovačkog puta mijenja i funkcija samog grada, te osim kratkog perioda kad je bila sjedište brodskog kadije (do 1557) Zenica je kasaba, opet osobenog lika sa nekoliko džamija (Sultan Ahmedova, poznata i kao Čaršijska, Osman-čelebijina, Sejmenska, Jalijska), medresom (1737), nekoliko mekteba, vrlo interesantnim nišanima, šadrvanima, hanovima, karavansarajima.

Sejmenska džamija

Prema podatku iz 17. stoljeća, Zenica je imala oko 330 kuća, što je stavljalo među redove srednjeg grada u tadašnjoj Bosni. Prema pretpostavkama, Zenica je imala 2.000 stanovnika, među kojima dominiraju Bošnjaci, da bi poslije u 18. vijeku u izvorima bili spominjani i Srbi i Hrvati. U jednom opisu iz 1697. govori se o Zenici, gdje uspjevaju dinje "...a sam kraj je vrlo pitom".

Godine 1697, dolazi do razaranja i potpunog spaljivanja Zenice (po predanju samo su tri kuće opstale), od strane habsburškog princa Eugena Savojskog. Većina uglednih Zeničana je ubijeno, a katoličko stanovništvo je napustilo grad skupa sa princom Eugenom, da bi u 18. vijeku u Zenicu ponovo se počeli doseljavati Hrvati iz Dalmacije, ali i Jevreji - sefardi (spominju se tek oko 19. vijeka u Zenici).[5]

Austrougarsko doba

Konjska česma pored Čaršijske džamije (Sultan-Ahmedove)

Grade se kapitalni objekti šireg društveno-ekonomskog značaja: željeznička pruga od Bosanskog Broda do Zenice (1879), Rudnik uglja (1880), Fabrika papira (1885), Željezara (1892), Kazneni zavod (1886), što će pored ostalog izazvati niz promjena i kvalitetnih i kvantitetnih pomaka u razvoju grada. Konjska česma, izgrađena od bijelog tesanog kamena, sa dvije lule i dva korita, postavljena suprotno. Česma je otvorena 30. maja 1910, u 10:00 sati, na sjećanje prolaska austrijskog cara Franje Josipa kroz Zenicu. Tadašnji načelnik Zenice Ali Harmandić je 1910. doprinio da Zenica dobije prvi savremeni vodovod dužine 6 km, te desetak česmi u Zenici, između kojih i Konjska česma. Od 2001, model austrijske česme je postao zvanični suvenir Zenice, koji se još naziva i gradska, čaršijska, stara i konjska na osnovu lule koje imaju oblik konjske glave.[6] Česma se nalazi između Sultan Ahmedove džamije i zgrade Zeničkog muftijstva - Hadži Mazića kuća.

Dvadeseti vijek

Zgrada nekadašnje sinagoge u Zenici

Početkom 20. vijeka, povećao se broj stanovnika, evidentna je ubrzana urbanizacija srpska pravoslavna crkva Rođenja Svete Bogorodice sagrađena je 1885, dvije katoličke crkve 1910, sinagoga 1903, gradnja nekoliko prenoćišta, hotela, škola, vodovod, modernih puteva.

Dvadeseti vijek u Zenici obilježen pojačanom industrijalizacijom, posebno poslije 1938. izgradnjom Grube pruge, pauperizacijom dijela stanovništva, njegovom proleterizacijom. Kameniti most vezuje kuću Koste Jefića i Osmanage Mehmedića i jevrejsku Havru punih 90 godina.

Od 1941. do 1945, evidentan je napor domaćeg stanovništva (potpisivanjem Rezolucije zeničkih muslimana maja 1942). Ustaški teror nad Židovima i odvođenja u koncentracione logore, doveo je do nestanka židovske kulture u Zenici. Osnovane su muslimanske milicije, naoružane od ustaškog pokreta u Šerićima, Doglodima, Babinu. Kao odbrana stanovništa osnovani su i partizanske odrede, koji su u aprilu 1945. oslobodili Zenicu.

Poslijeratni period

Kameni spavač, spomenik masakra u Zenici.

Tokom perioda koji je uslijedio poslije rata u Bosni i Hercegovini, Zenica je doživjela stagnaciju u privrednom razvoju. Iako u ratu nije pretrpjela značajnija infrastrukturna razaranja, usljed ratnih dešavanja i tranzicije koja je uslijedila s planske na tržišnu privredu, Zenica je doživjela privredni slom, jedan od najizraženijih u čitavoj državi. Razlog tome leži u činjenici da je grad do rata bio centar crne metalurgije i komplementarnih djelatnosti koje su u novonastaloj situaciji doživjele svojevrsni krah. Obustavljanje rada ili u velikoj mjeri smanjenje intenziteta u najvećim zeničkim preduzećima kao što su Željezara Zenica, RMU Zenica, Metalno i dr. su direktno utjecale na veliku stopu nezaposlenosti i besperspektivnost. Takva situacija će potrajati sljedeću deceniju kada se situacija pokreće nabolje. Okosnica zeničke privrede Željezara, nakon neuspješnog udruživanja s Kuvajtskim investicijskim fondom, privatizacijom postaje dio ArcelorMittala, najvećeg svjetskog proizvođača čelika a s pokretanjem integralne proizvodnje u novom privrednom subjektu ArcelorMittal Zenica angažuju se i mnoga manja preduzeća čime se poboljšava privredna slika grada. U tom periodu dolazi i do infrastrukturnih ulaganja u Zenicu. Izgrađuju se sportski objekti (Atletski stadion i višefunkcionalna Arena), glavna gradska magistrala (GGM).

Geografija

Izletište Smetovi

Zenica se nalazi u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena između 44° i 13' sjeverne geografske širine i 17° i 54' istočne geografske dužine. Na sjeveru graniči sa općinom Teslić, istočno od nje Žepče, Zavidovići i Kakanj. Zapadni dio graniči sa Travnikom, Vitezom, a na jugu sa Busovačom. Površina iznosi 558.5km2. U regionalnom smislu pripada Planinsko-kotlinskoj Bosni, preciznije Gornjobosanskoj-lašvanskoj mezoregiji. U prirodno-geografskom pogledu, smještena je uz srednji dio rijeke Bosne.[7]

Pored glavnog toka Bosne, prostor je bogat i drugim, kraćim stalnim prilivima Lašve, Babine rijeke i Kočeve. Na sjevernim dijelovu nalazi se Vučija planina i Kosovnjak. Na istočnim granicama nalazi se Velika Manjača i Ravna planina , dok ja južnom dijelu nalaze se Krčke stijene, Janjićki vrh i Zvečaj. Na zapadu su, Golubak, Visoka glava, Vučijak i Crni Vrh. Uz urbani dio grada su brda niže nadmorske visine sa svojim vidikovcima: Tetovo, Volovska glava, Crnile, Zmajevac, Hamida, Klopačke stijene i izletište Smetovi.

Geografski položaj grada Zenice
Planine i brda[8] nm. (m)
Tvrtkovac 1304
Hum 1280
Vepar 1083
Lisac 1080
Smetovi 940
Klopačke stijene 918
Golubak 700
Vučijak 639
Zmajevac 638
Volovska glava 585
Janjićki vrh 561

Geografski položaj

Teslić
Travnik
Teslić, Žepče Žepče
Travnik Susjedne općine Zavidovići
Kakanj
Travnik
Vitez
Busovača, Kakanj Kakanj

Klima

Klima u Zenici je pretplaninsko umjereno kontinentalna. Ljeta u Zenici su obično topla i suha, s prosječnim temperaturama koje mogu doseći ili premašiti 30°C tijekom najtoplijih mjeseci. Noći su relativno svježe. Zime su hladne i snježne. Temperature često padaju ispod nule, a snježni pokrivač može biti prisutan tijekom većeg dijela zime. Najtopliji dan je izmjeren 22, augusta 2012. i iznosio je 41,3 °C, dok je najhladniji bio 24. januara 1963. i iznosio je -23,9 °C. Najveća godišnja količina padavina je izmjerena 2014. iznosila je 1200,6 mm, dok je najmanja izmjerena 2011. i iznosila 519,2 mm.[9]

Panoramski pogled na Zenicu: lijevo željezara, naselja Nova Zenica i Čaršija, u sredini i desno naselja Mokušnice, Odmut i brdo Crnile

Kultura

Bosansko narodno pozorište u centru grada
Spomenik NOB-a u Novoj Zenici

Zenica posjeduje sljedeće institucije od kulturnog značaja: Simfonijski orkestar kamere, Bosansko narodno pozorište sa Velikom scenom, Malom scenom, Scenom u podrumu i Kabareom; Omladinski hor, Likovna galerija i Muzej grada Zenice. U Bosanskom narodnom pozorištu, pored stalnog ansambla, aktivna je i Dječija scena sa sopstvenim programom.[10]

Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", jest podružnica u Zenici od 2010. koja organizuje godišnje uskršnje događaje.

Pop-rok grupa Dubioza kolektiv, Anasabl srednjovjekovne muzike Fugato, i Nemoguće vruće potiče iz ovog grada.

Stari grad Vranduk

Nacionalni spomenici

Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine u Zenici nalaze se na raznim dijelovima grada, a ima ih ukupno 9, a to su: Crkva Rođenja Presvete Bogorodice, Crkva svetog Ilije sa župnim uredom, Fabrika papirna u Novoj Zenici, Ploča velikog sudije Gradeše koja se nalazi u Muzeju grada Zenice, Sejmenska džamija, Stara džamija sa haremom u naselju Orahovica kod Nemile, Stari grad Vranduk, Sultan Ahmedova džamija i medresa prekoputa džamije i zgrada nekadašnje Sinagoge u Zenici.[11]

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva – grad Zenica

Sastav stanovništva – grad Zenica
2013.[12]1991.[13]1981.[14]1971.[15]1961.[16]
Osoba110 663 (100,0%)145 517 (100,0%)132 733 (100,0%)112 447 (100,0%)84 341 (100,0%)
Bošnjaci92 988 (84,03%)80 359 (55,22%)166 930 (50,42%)161 204 (54,43%)131 177 (36,97%)1
Hrvati8 279 (7,481%)22 510 (15,47%)23 595 (17,78%)24 658 (21,93%)20 509 (24,32%)
Bosanci2 679 (2,421%)
Srbi2 409 (2,177%)22 433 (15,42%)21 204 (15,97%)21 875 (19,45%)20 369 (24,15%)
Nisu se izjasnili1 305 (1,179%)
Bosanci i Hercegovci816 (0,737%)
Romi809 (0,731%)153 (0,115%)48 (0,043%)
Muslimani531 (0,480%)
Ostali381 (0,344%)4 561 (3,134%)1 982 (1,493%)1 147 (1,020%)342 (0,405%)
Nepoznato137 (0,124%)
Jugoslaveni91 (0,082%)15 654 (10,76%)17 536 (13,21%)2 133 (1,897%)10 755 (12,75%)
Albanci81 (0,073%)172 (0,130%)210 (0,187%)197 (0,234%)
Crnogorci62 (0,056%)826 (0,622%)690 (0,614%)395 (0,468%)
Slovenci39 (0,035%)177 (0,133%)302 (0,269%)376 (0,446%)
Makedonci21 (0,019%)95 (0,072%)99 (0,088%)142 (0,168%)
Turci18 (0,016%)
Pravoslavci11 (0,010%)
Ukrajinci6 (0,005%)
Mađari63 (0,047%)81 (0,072%)79 (0,094%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Zenica

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Zenica
2013.[12]1991.[13]1981.[14]1971.[15]1961.[16]
Osoba70 553 (100,0%)96 027 (100,0%)63 569 (100,0%)51 263 (100,0%)32 476 (100,0%)
Bošnjaci55 239 (78,29%)43 154 (44,94%)122 146 (34,84%)121 365 (41,68%)15 908 (18,19%)1
Hrvati6 746 (9,562%)15 809 (16,46%)11 716 (18,43%)13 250 (25,85%)9 393 (28,92%)
Bosanci2 461 (3,488%)
Srbi2 296 (3,254%)18 312 (19,07%)12 728 (20,02%)12 779 (24,93%)10 525 (32,41%)
Nisu se izjasnili1 192 (1,690%)
Bosanci i Hercegovci794 (1,125%)
Romi645 (0,914%)67 (0,105%)19 (0,037%)
Muslimani408 (0,578%)
Ostali348 (0,493%)4 049 (4,217%)1 338 (2,105%)712 (1,389%)221 (0,681%)
Nepoznato105 (0,149%)
Jugoslaveni83 (0,118%)14 703 (15,31%)14 437 (22,71%)1 945 (3,794%)5 517 (16,99%)
Albanci81 (0,115%)127 (0,200%)141 (0,275%)105 (0,323%)
Crnogorci62 (0,088%)697 (1,096%)605 (1,180%)329 (1,013%)
Slovenci39 (0,055%)167 (0,263%)290 (0,566%)316 (0,973%)
Makedonci21 (0,030%)88 (0,138%)88 (0,172%)100 (0,308%)
Turci17 (0,024%)
Pravoslavci10 (0,014%)
Ukrajinci6 (0,009%)
Mađari58 (0,091%)69 (0,135%)62 (0,191%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Naseljena mjesta u Zenici

Zenicu sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[17]

Arnauti, Banloz, Bijele Vode, Bistrica, Bistrica Gornja, Briznik, Bukovica, Dobriljevo, Donja Vraca, Donji Čajdraš, Drugavci, Dusina, Gladovići, Gorica, Gornja Gračanica, Gornja Višnjica, Gornja Vraca, Gornja Zenica, Gornji Čajdraš, Gradina, Gradišće, Grm, Gumanci, Janjac, Janjićki Vrh, Janjići, Jasika, Jastrebac, Jezera, Jurjevići, Kasapovići, Klopački Vrh, Kolići, Koprivna, Kovačići, Kovanići, Kozarci, Kula, Lašva, Lijeske, Lokvine, Loznik, Ljubetovo, Mošćanica, Mutnica, Nemila, Novo Selo, Obrenovci, Orahovica, Osojnica, Osredak, Palinovići, Pepelari, Peševići, Plahovići, Plavčići, Poca, Pojske, Ponihovo, Ponirak, Puhovac, Putovičko Polje, Putovići, Radinovići, Sebuja, Smajići, Starina, Stranjani, Sviće, Šerići, Šiblići, Tišina, Topčić Polje, Trešnjeva Glava, Vranduk, Vranovići, Vražale, Vrhpolje, Vukotići, Zahići, Zenica i Živkovići.

Naseljeno mjesto Jezera su ranije pripadala općini Teslić, koje je poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma ušlo u sastav Zenice, a naselje Blatnica u općinu Teslić (Republika Srpska).

Na popisima 1971. i 1981, postojala su i naseljena mjesta: Babići, Čekote, Dolac, Dolipolje, Donja Gračanica, Drinjani, Drivuša, Dvor, Gnusi, Gojakovac, Jagodići, Jelina, Jezero, Jokovići, Klopče, Konjevići, Kopilo, Kovačevići, Krivići, Lađice, Miklići, Mrgodići, Mulići, Orahovičko Polje, Pečuj, Perin Han, Podbrežje, Poratje, Potok, Pridražići, Rajčevići, Raspotočje, Rebrovac, Ričice, Rijeka, Sidica, Spahići, Šušanj, Tuganja, Urije, Varda, Visokovci, Vjetrenice, Vrselje i Vukovići. Ova naselja su na popisu 1991. ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.

Politika

Zvanična obilježja

Zastava grada Zenice
Grb grada Zenice

Grad Zenica ima grb i zastavu. Grb je četvrtasto polje s polukružnom osnovom uokvireno dvjema linijama, čiji su debljina i međuprostor jednaki. Grb sadrži šest elemenata koji su prikazani linijama crne boje iste debljine. Lijevom stranom, prateći okvir polja grba, proteže se kontura rijeke Bosne, koju u donjem dijelu sijeku dvije horizontalne linije – simbol komunikacije. U preostalom dijelu polja grba prikazana su četiri simbola kružne forme koji predstavljaju (s lijeva na desno odozgo prema dolje) simbol Vranduka – sjeverne kapije grada, jedan od šest križeva sa ploče bana Kulina, ujedno i simbol kršćanstva, polumjesec – simbol islama i osmanskog perioda i ukršteni čekići – simbol rudarstva i teške industrije, a indirektno i simbol austrougarskog perioda.

Polje grba je obojeno žutom i zelenom bojom. Žuta boja pokriva polje do nivoa gornja dva kružna elementa, a zelena boja preostali dio polja. Polumjesec u donjem dijelu je također ispunjen žutom. Kontura rijeke je bijela. Zastava grada Zenica je bijele boje. Odnos širine i dužine zastave je 1:2. Zastava se u svim varijantama koristi u uspravnom položaju. Na sredini zastave nalazi se grb položen uspravno po dužini zastave. Širina grba zauzima 2/3 širine zastave.

Uvjeti i način upotrebe grba i zastave grada Zenica propisuju se posebnom odlukom Vijeća.[18]

Privreda i saobraćaj

Čeličana promatrana iz naselja Blatuša
Zgrada Doma zdravlja Zenica u blizini Stadiona Bilino Polje.

Zenica je industrijski centar. U politici razvoja industrije dominirale su bazne grane industrije (proizvodnja gvožđa i čelika i rudarstvo). Eksploatacija mrkog uglja u Zenici je otpočela 1880, a proizvodnja čelika 1892.

U predratnom periodu u Zenici pored ostalog proizvedeno je 1,4 miliona tona čelika i 924.000 tona uglja, 1.018.000 m2 tkanine, 158.000 hl mlijeka, itd. Broj zaposlenih radnika iznosio je 53.419 od čega u društvenom sektoru 49.415 (privreda 42.965 i 6.450 u vanprivredi), a u privatnom sektoru 4004 zaposlena.

Premda Zenica u ratnom periodu (1992–1995) nije pretrpjela ratna razaranja, rat je ostavio značajne posljedice po privredu. One se ogledaju prvenstveno u obustavljanju kontinuiranog procesa proizvodnje čelika i velikom smanjenju proizvodnje.

Ratarstvo i stočarstvo imaju značajne preduslove za daljnje povećanje proizvodnje uz veću primjenu agro-tehničkih mjera. U ratarskoj proizvodnji najzastupljenija je proizvodnja krompira sa značajnim tržnim viškovima, mrkve, luka, kukuruza, pšenice i ovčijeg sira.

Saobraćaj

Električni voz na željezničkoj stanici
Nova dionica autoceste kod Zenice

Zenica je spojena sa Sarajevom autoputem A1, a međusobno su udaljeni 69,3 km cestovnim putem, a povezani su i željezničkom prugom, kroz dolinu rijeke Bosne.[19] Istim autoputem povezana je i sa Mostarom sa 176 km[20] udaljenošću, a željeznička pruga se nastavlja južno i dolazi do obale u Pločama.

Putevi u gradu su relativno obnovljeni sa početkom izgradnje 2012, a jedna od magistrala jeste Glavna gradska magistrala (GGM), sa ukupnom dužinom od 7,85 km.[21] Sve ceste su povezani kružnim tokovima, što Zenicu čini jedan od rijetkih gradova u regionu bez semafora.[22] U fazi saniranja i proširivanja su putevi prema okolnim mjestima i selima, a radovi su u toku koridora Vc u obližnjem naselju Nemila.[23]

Najvažnije infrastrukturne i transportne kompanije iz Zenice su Almy gradnja, ITC, Arkon, Arel, Uniprojekt komerc - inžinjering, Komgrad - Ze, Almi - transport, Geosonda, Engra, ŽGP - Zenica i ostali.

Najbliži aerodrom je Međunarodni aerodrom Sarajevo.[24]

Obrazovanje

Prva gimnazija Zenica
Medicinska škola Zenica

Zenica je univerzitetski grad. Univerzitet u Zenici se sastoji od nekoliko fakulteta: mašinski, metalurško-tehnološki, filozofski, pravni, ekonomski, medicinski, islamski pedagoški fakultet i politehnički fakultet.[25]

U Zenici postoji 19 osnovnih škola, a neke među njima su: OŠ Musa Ćazim Ćatić, OŠ Meša Selimović, OŠ Mak Dizdar, OŠ Edhem Mulabdić, OŠ Vladimir Nazor, OŠ Miroslav Krleža i ostale.

Srednje škole u Zenici su:

  1. Prva gimnazija Zenica[26]
  2. Druga gimnazija Zenica[27]
  3. Gimnazija KŠC “Sv. Pavao”[28]
  4. Medicinska škola Zenica[29]
  5. Tehnička škola Zenica[30]
  6. Mješovita škola “Mladost” Zenica[31]
  7. Muzička srednja škola Zenica[32]
  8. Ekonomska škola Zenica[33]
  9. Industrijska škola Zenica[34]
  10. Srednja škola za stručno obrazovanje i radno osposobljavanje[35]

Između ostalih tu je osnovna muzička škola, osnovna specijalna školu, te katolički školski centar koji ima osnovnu školu i gimnaziju.[36]

Nevladine organizacije

Grb Saveza izviđaća Federacije Bosne i Hercegovine

Savez izviđača Federacije Bosne i Hercegovine su pokret za djecu i mladež, a u ostvarivanju ciljeva i programa pomažu im odrasli članovi organizacije. Izviđači se pretežno bave upoznavanjem prirode, druženjem (socijalizacijom djece) i učenjem korisnih vještina koje im mogu pomoći u budućem životu kako u civiliziranom svijetu, tako i u divljini. Neke od aktivnosti su: Eko izviđački centar Smetovi (tokom cijele godine), sanitacija i čišćenje vode, izviđački ekološki centar "Boračko jezero", učenje kroz igru, proizvodnja zdrave hrane, kao i mnoge ostale koje se sprovode kroz radionice, seminare, eko akcije, izlete, ljetovanja, zimovanja.[37] Od osnivanja do danas kroz zeničku izviđačku organizaciju prošlo je približno 100.000 mladih ljudi.

Izviđači u Zenici se sastoje od tri odreda:

  • Odred izviđača “Lisac” Zenica
  • Odred izviđača “Smet” Zenica
  • Odred izviđača "Zmajevac" Zenica

Ekologija

Rijeka Bosna

Zenica spada u gradove sa teškom industrijom koji su neracionalno zagađivali i uništavali okolinu. Poslije rata u Bosni i Hercegovini, glavni krivac za teško ekološko stanje u Zenici, Željezara, bila je onesposobljena. Međutim prije nekoliko godina je djelomično počela s radom stara Željezara, te je iz tih i drugih razloga u Zenici osnovana nestranačka, građanska organizacija "Eko pokret", a kasnije i politička stranka Zeleni Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Zenici.

Tako je uz njihovo zalaganje sliv Babine rijeke proglašen parkom prirode. Postoje inicijative da se napravi brana na Vranduku koja bi prouzrokovala ekološku katastrofu. Zeleni Bosne i Hercegovine kao i "Eko pokret" se protive tome i zalažu za proglašenje Vranduka nacionalnim parkom.

Sport

Tribine na atletskom stadionu u Kamberovića polju.
Atletičar, Amel Tuka

Nogometni klub "Čelik" dvostruki je osvajač nekadašnjeg Srednjoevropskog kupa. Od priznavanja Bosne i Hercegovine, "Čelik" je tri puta bio državni prvak, a u dva navrata osvajač kupa. Takmiči se u Prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine. Postoje i istoimeni košarkaški, ragbi i rukometni klub.

Značajne rezultate ostvarili su i ragbisti "Čelika", koji su bili osmostruki prvaci bivše Jugoslavije, 6 puta su osvojili kup, a "Čelik" je i dvostruki prvak Bosne i Hercegovine.

Od 1992. zapažene međunarodne rezultate ostvarili su teniserka Mervana Jugić-Salkić, skakač uvis Elvir Krehmić, strijelac Šejla Kurtagić, karatist Arnel Kalušić, te atleričari Amel Tuka, Hamza Alić i Mesud Pezer.[38]

U Zenici djeluje 45 klubova u kojima je zaposlen veliki broj profesionalaca i amaterskih radnika u sportu. Zenica je i jedini bh. grad u kojem djeluje Klub ekstremnih sportova (Scorpio), sa težištem na alpinizam i sportsko penjanje.

Spisak sportskih klubova u Zenici

  • Aeroklub "Zenica"
  • Asocijacija radioamatera
  • Asocijacija radioamatera, Radioklub "Zenica"
  • Atletski klub "Zenica"
  • Biciklistički klub "Zenica-Metalno"
  • Bokserski klub "Čelik"
  • Invalidski odbojkaški klub "Bosna"
  • Džudo klub "Policajac"
  • Karate klub "Hasen-do"
  • Karate klub "Zenica-Mladost"
  • Karate klub "Nico"
  • Košarkaški invalidski klub "Bosna"
  • Klub borilačkih vještina "Isak"
  • Klub ekstremnih sportova "Scorpio"
  • Košarkaški klub "Čelik" (žene)
  • Košarkaški klub "Čelik"
  • Košarkaški klub "Željezara-Zenica" (žene)
  • Klub sjedeće odbojke "Zenica 92"
  • Malonogomentni klub "Drugari"
  • Nogometni klub "Borac" (Tetovo)
  • Nogometni klub "Iris" (žene)
  • Nogometni klub Čelik
  • Nogometni klub "Nemila"
  • Nogometni klub "Zenica 97"
  • Nogometni klub "Zlatni ljiljan"
  • Nogometni klub "Željezničar"
  • Odbojkaški klub "Zenica"
  • Odbojkaški klub "Ruki"
  • Plivački klub "Željezara"
  • Plesni klub "Latino"
  • Rafting klub "Žara"
  • Rafting klub "Bosna"
  • Ragbi klub "Čelik"
  • Ragbi klub "Rudar"
  • Ragbi klub "Zenica 72"
  • Rukometni klub "Čelik"
  • Smučarski klub "Zenica"
  • Stonoteniski klub "Mladost"
  • Stonoteniski klub "Željezara"
  • Streljački klub "Zenica"
  • Šahovski klub "Čelik"
  • Šahovski klub "Preporod"
  • Teniski klub "Čelik"
  • Taekwondo klub "Zenica"
  • Udruženje građana sportskih ribolovaca RD "Bistro" Zenica

Zenički gradonačelnici

Abdulah Mutapčić, bivši gradonačelnik
Fuad Kasumović, 36. i aktuelni gradonačelnik
  • Ahmetaga Mutapčić
  • Ali Harmandić (1908–1913)
  • Mahmud Tarabar (1913–1917)
  • Osman Mutapčić (1917–1923)
  • Ivo Ghey (1923–1925)
  • Ahmed Mutapčić (1926–1931)
  • Abdulaziz Aska Borić (1932–1935)
  • Eniz Mutapčić (1935–1936)
  • Mehmedalija Tarabar (1936–1941)
  • Ismet Salčinović (1941–1945)
  • Mustafa Čolaković (1945)
  • Mustafa Mujagić (1945)
  • Abdul Aziz Asko Borić (1945–1946)
  • Jozo Marčinković (1945–1948)
  • Veljko Bilanović (1949–1950)
  • Nikola Spaić (1951–1952)
  • Safet Uzunović (1950–1955)
  • Đuro Vekić (1955–1959)
  • Milko Križanović (1959–1960)
  • Ezher Arnautović (1960–1965)
  • Vinko Jelčić (1965–1966)
  • Muhamed Berberović (1966–1970)
  • Abdulah Mutapčić (1970–1974)
  • Vinko Jelčić (1974–1978)
  • Nikola Mirković (1978–1982)
  • Salim Tarabar (1982–1983)
  • Muhamed Pašalić (1983–1984)
  • Nikola Telebak (1984–1985)
  • Omer Filipović (1986–1988)
  • Bogdan Kolar (1988–1990)
  • Ibrahim Alispahić (1990–1992)
  • Besim Spahić (1992–1997)
  • Ferid Alić (1997–2000)
  • Zakir Pašalić (2000–2004)
  • Husejin Smajlović (2004–2016)
  • Fuad Kasumović (2016–)

Poznate osobe

Privrednici i društveni djelatnici

Naučnici

Književnici

Novinari

Umjetnici

Glumci, režiseri, pozorišni i filmski radnici

Muzičari

Likovni umjetnici

Manekeni

Sportisti

Košarkaši

Nogometaši

Ragbisti

  • Suad Kapetanović, ragbista, osnivač Ragbi kluba Zenica (Čelik), trener Ragbi kluba Tatra iz Praga (Češka)

Skijaši

  • Otto Lang, skijaška legenda i američki filmski producent;
  • Igor Laikert, bosanskohercegovački alpski skijaš;

Vaterpolisti

  • Zoran Janković, vaterpolista, zlatna medalja XIX Olimpijada - Mexiko City 1968

Judisti

Strijelci

Sportski radnici

Gradovi partneri

Galerija

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za gradonačelnika grada Zenice". izbori.ba. Pristupljeno 27. 7. 2020.
  2. ^ "O Gradu". Pristupljeno 17. 4. 2024.
  3. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  4. ^ "Historija grada Zenice – BosanskeHistorije.com - Historija Bosne i Bošnjaka". 23. 10. 2009. Pristupljeno 20. 4. 2024.
  5. ^ "Historija Zenice". Grad Zenica. Pristupljeno 20. 4. 2024.
  6. ^ "Konjska \u010desma||Austrian fountain||\u00d6sterreichicher Pferde-Brunnen". Zenica.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 2024-06-06.
  7. ^ Huskić-Garić, Envera. "GEOMORFOLOŠKE ODLIKE OPĆINE ZENICA". SEMINARSKI RAD IZ EGZOGENE GEOMORFOLOGIJE.
  8. ^ Sarajlic, Dzenita. "Saobraćajne karakteristike grada Zenice.docx". journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  9. ^ "Klimatski podaci za grad Zenicu,Bosna i Hercegovina". novovrijeme.com. Pristupljeno 2024-05-28.
  10. ^ "BNP Zenica". www.bnp.ba. Pristupljeno 2024-06-07.
  11. ^ "Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine u Zenici". Arhivirano s originala, 7. 12. 2022. Pristupljeno 6. 6. 2024.
  12. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  13. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 125/126)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 9. 12. 2015.
  14. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 12. 2015.
  15. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 12. 2015.
  16. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 4. 2016.
  17. ^ "Popis 2013 u BiH". www.statistika.ba. Pristupljeno 2024-06-07.
  18. ^ "Grb i zastava Zenice tumačenje.pdf" (PDF). Grad Zenica. Grad Zenica.
  19. ^ "Zenica to Sarajevo". Zenica to Sarajevo. Pristupljeno 2024-06-09.
  20. ^ "Zenica to Mostar". Zenica to Mostar. Pristupljeno 2024-06-09.
  21. ^ Administrator, Zenica (2012-03-26). "Počela realizacija projekta GGM-a u Zenici". Grad Zenica. Pristupljeno 2024-06-09.
  22. ^ "Modernizacija grada: Zenica danas ima 14 kružnih tokova i modernu saobraćajnicu". www.klix.ba (jezik: hrvatski). Pristupljeno 2024-06-09.
  23. ^ Administrator, Zenica (2019-02-06). "Zenica prvi grad u FBiH koji ima Sporazum sa JP Ceste FBiH". Grad Zenica. Pristupljeno 2024-06-09.
  24. ^ "Zenica vodič za investitore.pdf | DocDroid" (PDF). web.archive.org. 2019-07-21. Arhivirano s originala 21. 7. 2019. Pristupljeno 2024-06-09.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  25. ^ "Univerzitet u Zenici". Univerzitet u Zenici.
  26. ^ "JU Prva gimnazija u Zenici". JU Prva gimnazija u Zenici (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 4. 2024.
  27. ^ "Homepage". JU Druga gimnazija Zenica. Pristupljeno 20. 4. 2024.
  28. ^ "Gimnazija". KŠC Zenica (jezik: hrvatski). Pristupljeno 20. 4. 2024.
  29. ^ "Početna". Medicinska škola Zenica. 9. 4. 2024. Pristupljeno 20. 4. 2024.
  30. ^ "O nama – JU Tehnička škola Zenica" (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 4. 2024.
  31. ^ Akta.ba. "JU Srednja mješovita škola Mladost Zenica - Akta.ba". www.akta.ba. Pristupljeno 20. 4. 2024.
  32. ^ "JU Srednja muzička škola Zenica". JU Srednja muzička škola Zenica (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 4. 2024.
  33. ^ "Ekonomska škola Zenica – Oficijelna Web prezentacija škole" (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 4. 2024.
  34. ^ "Mješovita srednja industrijska škola ZENICA". srednjazenica.edupage.org. Pristupljeno 20. 4. 2024.
  35. ^ "Škola za srednje stručno obrazovanje i radno osposobljavanje". Arhivirano s originala, 20. 4. 2024. Pristupljeno 20. 4. 2024.
  36. ^ "JU Osnovna muzička škola Zenica". Pristupljeno 2024-06-07.
  37. ^ "O nama". Pristupljeno 20. 4. 2024.
  38. ^ "Rekordi kluba – AK Zenica". Pristupljeno 2024-06-07.

Vanjski linkovi